Hvar – potpuni vodič za najljepši hrvatski otok, lavandu, plaže i autentične proizvode

Ako pitate deset ljudi zašto vole Hvar, vjerojatno ćete dobiti deset različitih odgovora.

Netko će prvo spomenuti sunce, netko more, netko vino, netko će reći da na nijednom drugom otoku nije doživio toliko različitih krajolika u jednom danu. Nekome je Hvar sinonim za ljetne zabave i beach clubove, dok će drugi bez razmišljanja pobjeći u kamena sela poput Velog Grablja ili Pitava, gdje se još uvijek može čuti samo cvrčke i mirisati lavandu.

Istina je da je sve to Hvar.

Otok dug gotovo 70 kilometara jedan je od najsunčanijih dijelova Hrvatske, ali njegova najveća vrijednost nije broj sunčanih sati. Ono što Hvar izdvaja od brojnih mediteranskih destinacija jest nevjerojatna raznolikost. U jednom danu možete doručkovati uz rivu u Starom Gradu, okupati se na skrivenoj šljunčanoj plaži oko Svete Nedjelje, posjetiti botanički vrt u Gdinju gdje ćete upoznati sve važne biljke otoka, kušati vina od autohtonih sorti u Jelsi i dan završiti promatrajući zalazak sunca na tvrđavi Španjola u Hvaru.

To nije otok koji se "odradi" u jednom danu. I Hvar je mnogo više od grada Hvara.

Tu su najstariji grad u Dalmaciji, Stari Grad, ribarska Vrboska koju često nazivaju Malom Venecijom, živahna Jelsa, mirni Sućuraj na istočnom rtu otoka, vinorodni Ivan Dolac, Gdinj okružen borovim šumama te brojna mala mjesta koja se rijetko nađu u turističkim vodičima, ali upravo ondje mnogi pronađu ono zbog čega se na Hvar vraćaju iz godine u godinu.

Ovaj vodič nastao je upravo s tom idejom.

Na jednom mjestu pronaći ćete sve što vam treba za planiranje putovanja – od informacija o prijevozu, vremenu, smještaju i plažama do preporuka za restorane, vinske ture, lavandina polja i lokalne proizvode.

Ako na Hvar dolazite prvi put, ovaj vodič vam je ono što su Njemačkim gostima prije 40 godina bile one debele knjižice koje bi im olakšavale snalaženje po Hrvatskoj. No čak i ako se na Hvar vraćate već deseti put, velika je šansa da ćete u ovom vodiču pronaći nešto novo.

Jer Hvar nije otok koji se obiđe, Hvar nije otok koji se otkrije. Hvar je otok koji se polako otkriva. I nikada niste gotovi. Jer otok se mijenja, vi se mijenjate, a na Hvar se uvijek možete vratiti kako biste otkrili koliko se promijenio otok, a koliko vi.

Vrijeme Hvar – kada je najbolje posjetiti otok?

Ako postoji jedno pitanje koje gotovo svaki putnik postavi prije nego rezervira smještaj, onda je to: kada je najbolje vrijeme za posjet Hvaru?

Kratki odgovor glasi – gotovo uvijek.

Dugi odgovor ipak ovisi o tome što tražite. Želite li kupanje u toplom moru, istraživanje kamenih ulica bez gužvi, planinarenje kroz mirisne borove šume ili čašu vina u konobi u kojoj sjedite gotovo sami? Svako godišnje doba na Hvaru ima svoj karakter.

Upravo zato mnogi koji jednom dođu ljeti, sljedeći put dolaze u svibnju, rujnu ili čak u prosincu.

Hvar u proljeće (ožujak – svibanj)

Za mnoge lokalce upravo je proljeće najljepši dio godine.

Otok se budi nakon zime. Priroda ponovno postaje intenzivno zelena, divlje cvijeće prekriva suhozide, a mirisi ružmarina, kadulje i borova ispunjavaju zrak. Dnevne temperature najčešće se kreću između 16 i 24 °C, što proljeće čini idealnim razdobljem za istraživanje otoka.

To je vrijeme kada možete satima šetati starim kamenim ulicama Hvara, Staroga Grada ili Jelse bez ljetnih vrućina. Ljubitelji prirode tada najviše uživaju u planinarenju prema vrhu Sv. Nikole, šetnjama kroz UNESCO-om zaštićenu Starogradsku ravnicu, vožnji biciklom među vinogradima ili obilasku napuštenih sela poput Malog Grablja i Humca. Upravo tada otok izgleda možda i najfotogeničnije tijekom cijele godine.

Plaže su gotovo prazne, restorani se postupno otvaraju, a trajektne i katamaranske linije prelaze na proljetni raspored plovidbe.

Hvar ljeti (lipanj – kolovoz)

Ljeto je razlog zbog kojeg je Hvar postao jedna od najpoznatijih hrvatskih destinacija.

Dani traju i više od 15 sati, sunce zalazi tek predvečer, more doseže između 23 i 26 °C, a šanse da ćete na nebu vidjeti ikakve druge boje osim plave i žute su zanemarive. Osim ako pričamo o sumraku, ljetni zalazak sunca na Hvaru posebno je iskustvo – nebo postaje sve od narančastog do ljubičastog. Hitchcock je rekao da je najljepši zalazak u Zadru i svaka čast Zadru, odličan grad, odlični ljudi, predivan zalazak, ali sumrak na Hvaru mu barem puše za vratom.

Srpanj i kolovoz predstavljaju vrhunac turističke sezone. Tada rade gotovo restorani, beach barovi, izleti brodom, ronilački centri, agencije za najam brodova i turističke atrakcije.

Atmosfera je potpuno drugačija nego tijekom ostatka godine. Grad Hvar postaje jedno od najživljih mjesta na cijelom Jadranu. Riva je prepuna jedrilica, Pakleni otoci svakodnevno primaju stotine brodova, a ulice ispunjavaju posjetitelji iz cijelog svijeta.

Ljeto je idealno za istraživanje najljepših hvarskih plaža, jednodnevne izlete brodom do Paklenih otoka, jedrenje, ronjenje, zalaske sunca uz more i uživanje u poznatom noćnom životu po kojem je Hvar stekao svjetsku reputaciju.

Naravno, upravo tada dolaze i najveće gužve. Smještaj je najskuplji tijekom godine, restorani su često potpuno popunjeni, a za najpopularnije plaže isplati se doći ranije tijekom dana.

Ipak, upravo je ta energija razlog zbog kojeg je Hvar godinama jedna od najtraženijih destinacija Europe.

Hvar u jesen (rujan – studeni)

Ako pitate iskusne putnike ili lokalce kada je najbolje posjetiti Hvar, vrlo često ćete čuti isti odgovor – rujan.

More je i dalje dovoljno toplo za svakodnevno kupanje, dnevne temperature često prelaze 25 °C, ali najveće ljetne gužve polako nestaju.

Rujan i početak listopada donose sasvim drugačiju atmosferu. Restorani su opušteniji, konobari imaju više vremena za razgovor s gostima, a vinogradi ulaze u razdoblje berbe grožđa, kada vinske ture postaju još zanimljivije jer se često može vidjeti dio procesa proizvodnje vina koje probate.

To je izvrsno vrijeme za vinske ture, kušanje autohtonih sorti poput plavca malog i bogdanuše, istraživanje kulturnih znamenitosti, biciklizam, planinarenje ili jednostavno uživanje u sporijem ritmu života koji ljeti često ostane u sjeni traženja najbolje plaže na Hvaru.

Hvar zimi (prosinac – veljača)

Iako mnogi misle da se Hvar zimi potpuno zatvara, stvarnost je mnogo drukčija.

Istina je da gotovo sve prestaje raditi do proljeća i da gradovi znaju izgledati kao napušteni filmski setovi s nekoliko statista koji su zaboravili otići, ali život na Hvaru zimi i dalje nastavlja. Kafići ponovno postaju mjesta okupljanja domaćih ljudi, rive su mirne, a kamene ulice vraćaju atmosferu kakvu su imale desetljećima prije razvoja modernog turizma.

Zime na Hvaru među najblažima su u Hrvatskoj. Snijeg je iznimno rijetka pojava. Zanimljivo je da ako sniježi, najčešće se snijeg zadrži u Gdinju gdje je i naš Fjori Fjora vrt, te u Brusju jer su to sela na najvišoj nadmorskoj visini na Hvaru.

To je idealno razdoblje za istraživanje povijesnih znamenitosti, duge šetnje uz more, planinarenje ili rad na daljinu iz jednog od najsunčanijih dijelova Hrvatske. Upravo zato posljednjih godina sve više digitalnih nomada provodi zimske mjesece upravo na Hvaru.

Koliko sunčanih dana ima Hvar?

Hvar se često naziva najsunčanijim hrvatskim otokom, i to s dobrim razlogom.

Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), Hvar u prosjeku bilježi 2.752,8 sunčanih sati godišnje, što ga svrstava među najsunčanija naseljena područja cijelog Jadrana i Mediterana.

Velik broj sunčanih dana znači da sezona kupanja ovdje traje osjetno dulje nego u većem dijelu Hrvatske. More je često ugodno za kupanje od kraja svibnja pa sve do sredine listopada, a nije neuobičajeno vidjeti kupače čak i tijekom toplijih dana u studenome.

Prosječne temperature na Hvaru

Prema višegodišnjim klimatološkim podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za meteorološku postaju Hvar te višegodišnjim mjerenjima temperature mora na SeaTemperature.org, klima na otoku tijekom cijele godine ostaje izrazito blaga.

Najsunčaniji mjeseci na Hvaru

Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, srpanj prednjači s prosječno 371,6 sunčanih sati, što znači gotovo 12 sati sunca dnevno. Slijedi kolovoz s 341,8 sati, dok je lipanj vrlo blizu s 325,3 sata. Već u svibnju broj sunčanih sati raste na 290,4, a ugodno sunčano vrijeme nastavlja se i tijekom rujna, koji u prosjeku bilježi 258,6 sati osunčavanja. Upravo zato razdoblje od svibnja do kraja rujna predstavlja najbolje vrijeme za kupanje, izlete brodom, planinarenje i istraživanje otoka, dok srpanj i kolovoz nude najviše sunca, ali i najveće gužve.

Kada je najbolje posjetiti Hvar?

Ne postoji univerzalan odgovor jer najbolji termin ovisi o tome kakav odmor tražite.

Ako dolazite zbog kupanja, plaža, izleta brodom i živahnog noćnog života, lipanj, srpanj i kolovoz bit će najbolji izbor.

Ako vam je važnije istraživanje prirode, planinarenje, obilazak vinarija, gastronomija i manje gužve, teško ćete pronaći bolje razdoblje od svibnja, lipnja, rujna i početka listopada.

Ljubitelji fotografije, aktivnog odmora i autentičnih lokalnih iskustava najčešće biraju upravo proljeće i ranu jesen, kada Hvar pokazuje svoje možda najljepše lice.

A ako vas privlači ideja ispijanja kave na sunčanoj rivi usred siječnja, šetnje kamenim ulicama bez turista ili rada s pogledom na more, zima na Hvaru mogla bi vas ugodno iznenaditi.

Kako doći na Hvar?

Shvaćamo da vam ovaj dio možda nije potreban ako ste već polu-domaći na škoju, ali znamo da će ovaj tekst čitati i ljudi u susjednim zemljama isto kao i naši ljudi u inozemstvu koji planiraju posjet Hrvatskoj. Nećemo se previše ovdje zadržavati niti vam puno soliti pamet, ali podijelit ćemo savjete za što ugodnije stizanje na otok, bilo da stižete u grad Hvar, Stari Grad, Jelsu ili Sućuraj.

Zahvaljujući čestim trajektnim i katamaranskim linijama, Hvar je tijekom cijele godine dobro povezan sa Splitom, a u sezoni i s Dubrovnikom, Korčulom, Visom i Bračem. Linije održavaju Jadrolinija, Kapetan Luka (Krilo) i TP Line. Jadrolinija je jedina koja ima linije pogodne za dolazak na Hvar automobilom. Trajekt Split-Stari Grad jedna je od najpopularnijih Jadrolinijinih linija, a drugi način za limenom ljubimcu pokazati otok je dovesti ga preko linije Drvenik-Sućuraj.

Važno je napomenuti da ne postoji trajekt Hvar Split i obrnuto. Dakle ako putujete automobilom, na otok ćete ući preko Staroga Grada ili Sućurja, dok putnici bez vozila mogu katamaranom stići izravno u Grad Hvar, Stari Grad ili Jelsu.

Kako se kretati po Hvaru?

Grad Hvar, Stari Grad, Vrboska i Jelsa nalaze se u zapadnom i središnjem dijelu otoka te su relativno dobro povezani. Međutim, Gdinj, Bogomolje, Zastražišće i Sućuraj pripadaju sasvim drukčijem Hvaru – mirnijem, rjeđe naseljenom i udaljenijem od glavnih turističkih središta. Upravo zato prije dolaska treba razmisliti želite li odmor provesti uglavnom na jednom mjestu ili doista istražiti cijeli otok.

Automobil – najbolji način za upoznavanje cijelog otoka

Automobil je daleko najpraktičniji izbor za putnike koji žele vidjeti više od Hvara, Staroga Grada i Jelse.

Glavna državna cesta D116 proteže se gotovo cijelom dužinom otoka, od Grada Hvara na zapadu do Sućurja na istoku. Na zapadnom dijelu prometnica je šira i prometnija, dok prema istočnom Hvaru postaje uža, zavojitija i osjetno sporija.

Gdinj je mjesto kroz koje morate voziti najsporije, tamo, dovoljno blizu Fjori Fora vrtu da ga skoro možete namirisati, je najuži dio ceste – legendarno mjesto na kojem cesta prolazi između dvije kamene kuće. Cijeli istočni dio ceste nije za jurnjavu, nego za laganu vožnju tijekom koje se izmjenjuju borove šume, suhozidi, maslinici, napuštene terase i otvoreni pogledi prema Braču, Makarskom primorju i Pelješcu.

Od Grada Hvara do Jelse vožnja traje približno 35 do 40 minuta, do Gdinja oko sat i 15 minuta, a do Sućurja približno sat i 45 minuta, ovisno o prometu i uvjetima na cesti. Iz Staroga Grada do Gdinja treba računati na otprilike jedan sat vožnje, dok su Bogomolje i Sućuraj još dalje prema istoku. Automobil je osobito koristan ako želite posjetiti mjesta koja javni prijevoz povezuje rijetko ili ih uopće ne povezuje. Među njima su Humac, južne uvale ispod Zavale i Ivan Dolca, Pokrivenik, Gdinj, Bogomolje, Zastražišće i Poljica.

Cijene najma automobila na Hvaru ovise o sezoni i duljini rezervacije. U Gradu Hvaru Antonio Rent nudi Fiat 500 tijekom visoke sezone 2026. za 80 eura dnevno za najam od jednog do dva dana, odnosno 70 eura dnevno za tri do pet dana. U Starome Gradu automobil možete preuzeti preko Rapidus Rent a Car, koji ima lokaciju preuzimanja u gradu i trajektnoj luci te aktualne cijene prikazuje prema datumu i vozilu pri rezervaciji. U Jelsi Hvar Car Rental nudi cijenu od 33 eura dnevno za VW Up, 37 eura za Opel Corsu i 40 eura za Škodu Fabiu. Cijene su provjerene prema aktivnim ponudama za 2026., ali prije rezervacije svakako provjerite uvjete osiguranja, politiku goriva i mijenja li se cijena za vaše datume.

Skuter – praktičan, ali ne za svakoga

Skuter može biti odličan izbor za kraće relacije oko grada Hvara, Staroga Grada, Jelse i Vrboske. Lakše je pronaći parking, troši manje goriva i omogućuje jednostavan dolazak do obližnjih plaža.

Za istraživanje većeg dijela Hvara, pa čak i za put od Hvara do Starog Grada, automobil je bolje rješenje. Cesta je izložena suncu i na pojedinim dijelovima zavojita. Ljeti treba računati i na snažan bočni vjetar naročito na dijelu ceste pokraj Zaraća, umor, nedostatak hlada te veće udaljenosti između benzinskih postaja. I ostali vozači, naročito domaći, bi vam se mogli prisjetiti uže i šire obitelji ako napravite kolonu iza sebe tako da ako i uzmete skuter, iskoristite svaku priliku za dozvoliti automobilima da vas zaobiđu.

Cijena skutera od 50 ccm u 2026. u Hvaru u Antiono rentu iznosi 50 eura po danu ako ga iznajmite na jedan ili dva dana. Cijena pada na 30 eura po danu ako skuter uzmete na više od 11 dana. Cijena najma skutera od 50 ccm u 2026. u Starom Gradu u rent Basetina je 40 eura po danu ako ga uzmete na dan ili dva, a pada do 25 eura po danu za najam od 11 i više dana. U Jelsi su skuteri također dostupni i cjenovno još pristupačniji jer Oss Tours ima kategoriju – Budget modeli – u kojoj nude starije i manje modele pogodne za istraživanje Jelse i okolnih sela.

Bicikl – prekrasno, ali zahtjevno iskustvo

Područje Starogradskog polja, Vrboske i Jelse najpristupačnije je rekreativnim biciklistima. Ondje postoje ravnije asfaltirane i makadamske rute koje prolaze među maslinicima, vinogradima i starim poljskim putovima.

Vožnja prema istočnom Hvaru znatno je zahtjevnija. Udaljenosti su veće, usponi duži, a ljeti na cesti gotovo nema hlada. Iskusnim cestovnim biciklistima ruta može biti iznimno privlačna, ali nije riječ o opuštenoj obiteljskoj vožnji.

Cijene se znatno razlikuju između običnih i električnih bicikala. U Gradu Hvaru Hvar Outdoor obični mountain bike naplaćuje 30 eura dnevno za najam od jednog do dva dana, dok Antonio Rent električni MTB naplaćuje 45 eura dnevno za isto razdoblje. U Starome Gradu Hvar Life full-suspension BMC Fourstroke AMP LT e-bike naplaćuje 89 eura dnevno za najam od jednog do dva dana.

Autobusi na Hvaru

Autobusne linije povezuju Grad Hvar, Stari Grad, Jelsu, Vrbosku, Sućuraj i dio manjih mjesta, ali broj polazaka ovisi o sezoni i danu u tjednu.

Za putovanje između većih mjesta autobus može biti dovoljan. Za posjet vrtu, maslinicima, kušaonicama, udaljenim uvalama i selima istočnog Hvara nije najbolje rješenje jer su polasci ograničeni, a mnoge lokacije udaljene su od autobusnih stajališta.

Ipak, ponekad je autobus najbolje rješenje, a aktualni vozni red autobusa na Hvaru pomoći će vam da ne čamite na sucnu čekajući Čazmatransov bus.

Taksi i privatni transferi

Taksiji su lako dostupni u Gradu Hvaru, Starome Gradu i Jelsi. Na istočnom dijelu otoka ponuda je manja, zbog čega transfer treba dogovoriti unaprijed.

Putujete li bez automobila i želite posjetiti Gdinj, Fjori Fôra, Bogomolje ili Pokrivenik, privatni transfer često je jednostavniji od kombiniranja nekoliko autobusnih linija. To posebno vrijedi za obitelji, manje grupe i putnike koji se istoga dana moraju vratiti do smještaja ili trajektne luke.

Najam broda

Hvar se s mora doživi drukčije nego s ceste. Brodom se može doći do Paklenih otoka, Crvenih stijena, Šćedra, južnih uvala ispod Svete Nedjelje i Zavale te brojnih plaža do kojih vodi samo strm put ili ne vodi ništa.

Cijene najma dosta ovise o plovilu i skiperu. U Gradu Hvaru Boka Boats za sezonu 2026. mali brod nudi od 100 eura dnevno, dok plovila sa skiperom kreću od 630 eura. U Starome Gradu Zozy Club nudi dnevni najam sa skiperom i bez njega; primjerice, Nautika 500 za šest osoba dostupna je od 120 eura dnevno bez skipera, dok ponude najma sa skiperom iz Staroga Grada kreću od oko 350 eura. U Jelsi Rent Jelsa brodice za četiri osobe u aktualnoj ponudi kreću od 230 eura dnevno, a veće za šest osoba od 250 eura.

Gdje odsjesti na Hvaru?

Odabrati smještaj na Hvaru nije isto što i odabrati hotel u gradu. Lokacija na kojoj ćete odsjesti odredit će ritam cijelog odmora.

Otok je dovoljno velik da Grad Hvar, Stari Grad, Jelsa i Gdinj djeluju kao četiri različite destinacije. Netko tko želi svaku večer izlaziti neće biti sretan u osamljenoj uvali na istočnom Hvaru. Netko tko želi tišinu, vrt, more i doručak bez zvuka kofera po kamenim ulicama vjerojatno neće biti sretan iznad glavnog trga u Gradu Hvaru.

Grad Hvar – restorani, kultura i noćni život

Grad Hvar najbolji je izbor za putnike koji žele biti u središtu događanja.

Ovdje se nalaze najveća koncentracija restorana, barova, hotela, turističkih agencija i izleta brodom. Glavni trg, Arsenal, katedrala, Fortica i gradska luka mogu se obići pješice, a taxi brodovi tijekom sezone svakodnevno voze prema Paklenim otocima.

Cijene smještaja u pravilu su više nego u ostatku otoka, osobito u srpnju i kolovozu. Parking je ograničen, a apartmani u povijesnoj jezgri često uključuju velik broj stepenica. To nije problem dok gledate fotografije. Postane problem kada stignete s tri kovčega. Ipak, sjesti na mandrač dok ispred vas hodaju ljudi iz cijelog svijeta izbriše sve patnje uzrokovane eventualnim tegljenjem kufera punog ženinih cipela hvarskim uličicama.

Tegljenje je moguće izbjeći odabirom smještaja do kojeg se može stići automobilom, a kako bismo vam dočarali cijene izvukli smo nekoliko konkretnih primjera kako biste lakše planirali odmor na Hvaru.

U hotelu s pet zvjezdica Moeesy Blue & Green Oasis cijena sobe u aktualnoj direktnoj ponudi doseže 749,07 eura po noći s uključenim doručkom, dok je Adriana Hvar Spa Hotel, hotel s četiri zvjezdice na samoj rivi, u kolovozu ima raspon cijena za dvokrevetnu sobu od 552 do 604 eura po noći, ovisno o datumu. Želite li privatnost cijele kuće, Villa Galapagos preko Hvar Away u Gradu Hvaru prima do 11 gostiju i oglašena je od 800 eura po noći. Prema aktualnim cijenama na Bookingu za apartmane u Gradu Hvaru, prosječna cijena apartmana iznosi oko 112 eura po noći.

Stari Grad – povijest, dobra povezanost i mirnije večeri

Stari Grad praktičan je izbor za putnike koji dolaze automobilom jer se glavna trajektna luka nalazi nekoliko kilometara od središta grada.

Grad ima restorane, trgovine, kafiće, kulturne znamenitosti i uređene plaže, ali je navečer mirniji od Grada Hvara. Velika prednost je i položaj. Do Jelse, Vrboske i većeg dijela središnjeg Hvara stiže se brzo, dok je put prema Gdinju i istočnom Hvaru kraći nego iz Grada Hvara. Stari Grad posebno odgovara putnicima koji žele kombinirati povijest, izlete, gastronomiju i istraživanje unutrašnjosti otoka.

Cijene smještaja u Starome Gradu za 2026. variraju kao i svugdje ovisno o tome što želite. PLACES Hvar by Valamar u ljetnoj ponudi za 2026. nudi smještaj od oko 254 eura po noći, dok Maslina Resort ima posebne pakete od 500 i 625 eura, a cijena noćenja u glavnoj sezoni može prijeći 1.000 eura za dvije osobe. Kuća za odmor Oxa Dreamland usred Starogradskog polja za vrhunac ljeta 2026. objavljuje cijenu od 500 eura po noći za pet osoba. Prema aktualnim cijenama na Bookingu za apartmane u Starome Gradu, prosječna cijena apartmana iznosi oko 95 eura po noći.

Jelsa – praktična baza za obitelji i istraživanje otoka

Jelsa je smještena približno na sredini naseljenog dijela Hvara i dobra je polazišna točka za izlete prema zapadu i istoku. U mjestu postoje trgovine, restorani, ambulanta, ljekarna, benzinska postaja, autobusne veze i nekoliko plaža do kojih se može doći pješice. U usporedbi s Gradom Hvarom atmosfera je mirnija, a izbor apartmana i kuća za odmor širi.

Iz Jelse se relativno jednostavno dolazi do Vrboske, Staroga Grada, Pitava, Zavale, Humca, Gdinja i Pokrivenika. Upravo zato Jelsa ima smisla za putnike koji ne žele svaki dan provesti na istom dijelu otoka.

U Jelsi je hotelski smještaj osjetno jeftiniji nego u Gradu Hvaru i Starome Gradu. Prema objavljenom cjeniku za 2026., u Hotelu Hvar tijekom razdoblja od 18. srpnja do 21. kolovoza economy soba s all inclusive uslugom stoji 101 euro po osobi dnevno, odnosno 202 eura za dvije osobe, dok comfort soba s pogledom na more stoji 110 eura po osobi. Jelsa ima i Fontana Resort, dok je prosječna cijena apartmana prema aktualnim podacima Bookinga za Jelsu oko 114 eura po noći. Jelsa i neposredna okolica poznate su i po kampovima Mina, Holiday i Kamp Grebišće, koji je za sezonu 2026. otvoren od 20. travnja do 30. rujna.

Vrboska – malo mjesto s mnogo mora

Vrboska je jedno od najmanjih otočnih turističkih mjesta, prepoznatljivo po kanalu, kamenim mostovima, staroj ribarskoj jezgri i crkvi-tvrđavi sv. Marije.

Smještaj je uglavnom raspoređen po apartmanima, kućama i manjim vilama, a atmosfera je znatno mirnija nego u Gradu Hvaru. Jelsa je udaljena nekoliko minuta vožnje, dok se do Staroga Grada i trajektne luke stiže za približno 15 minuta.

Vrboska odgovara parovima, obiteljima i gostima koji žele more nadohvat ruke, ali im nisu potrebni noćni klubovi i deset različitih koktel-barova. Večera u Grdelina ili Škojića pa sladoled na rivi nakon cijelog dana na nekoj hvarskoj plaži… Pa nije li to sve što čovjeku željnom odmora i punjenja energijom treba?

Gdinj – za odmor u kojem se Hvar zaista osjeti

Gdinj se nalazi na istočnom dijelu otoka, između Jelse i Sućurja. Samo selo nije smješteno uz more, nego iznad obale, dok mu pripada velik broj uvala na sjevernoj i južnoj strani otoka.

To je jedno od najboljih mjesta za putnike koji traže privatnost, prirodu i mnogo sporiji ritam odmora. Uvale poput Pokrivenika, Zaraća, Rapka, Veprinove i drugih manjih naselja nude apartmane i kuće uz more, često bez velikih hotela i večernje buke.

Ipak, treba naglasiti da boravak u Gdinju bez automobila može biti nepraktičan. Trgovine, restorani i druge usluge nisu raspoređeni kao u Jelsi ili Gradu Hvaru, a između pojedinih uvala i centra sela u kojem postoji mala trgovina postoje znatne udaljenosti. Upravo je ta izoliranost nekome nedostatak, a nekome glavni razlog dolaska. Neke uvale još uvijek nemaju struju što ih čini idealnima za one koji se žele osjećati malo kao Bear Grylls, ali isto se ne žele u potpunosti odreći svoje unutarnje Kim Kardashian. Jedna takvo mjesto je i uvala Torac u kojoj se kriju Paradise Apartments u kojima se možda nećete rashladiti klimom jer su električnu energiju od sunca, no Torac – i cijeli Gdinj – je mjesto na kojem se ne ovisi o tehnologiji, tamo se živi s prirodom.

Pa je prirodno da je Gdinj i mjesto na kojem se smjestio mediteranski botanički vrta Fjori Fôra. Vrt nije klasična turistička atrakcija kroz koju se prođe za deset minuta. Posjetitelji mogu razgledati biljne cjeline, saznati kako su se otočne biljke koristile i kako se koriste danas, sudjelovati u vođenim i degustacijskim programima te kušati i kupiti proizvode nastale od začina i eteričnih ulja.

Nedaleko od vrta Fjori Fora (ali ipak dovoljno daleko da je ljeti preporučeno sjesti u automobil ili na biciklu) nalazi se kušaonica maslinovog ulja u Gdinju – Seca Hvar. Vlasnica Eva Čurin dobila je maslinik kao poklon od roditelja, a od njega je sada napravila prostor na kojem se, okružen maslinama, može probati nagrađivana maslinova ulja.

Bogomolje – maslinovo ulje, vrtovi i potpuni mir

Bogomolje se nalazi istočno od Gdinja i još je udaljenije od glavnih turističkih središta.

Selo i okolne uvale odgovaraju gostima koji žele kuću blizu mora, vrlo malo prometa i dane organizirane oko kupanja, kuhanja, čitanja i povremenih izleta. Ponuda restorana i trgovina ograničena je, pa je automobil gotovo nužan.

U samom Bogomolju vrijedi posjetiti Rajski vrt Radojković, obiteljsku uljaru, kušaonicu i trgovinu. Uz ekstra djevičanska maslinova ulja, Ivo Radojković i obitelj, nude eterična ulja lavande, ružmarina i smilja, sapune od maslinova ulja, balzame, mirisne vrećice, začine, med, vino i tradicionalne slastice malih otočnih proizvođača.

Zavala, Ivan Dolac i Sveta Nedjelja – južna obala i više sunca nego hlada

Zavala i Ivan Dolac nalaze se na južnoj strani otoka, ispod strmih vinogradarskih položaja.

Poznati su po bistrom moru, šljunčanim plažama, vinogradima plavca malog i dugim sunčanim poslijepodnevima. Do njih se do ove godine dolazilo kroz tunel Pitve-Zavala, koji je uzak, neosvijetljen i jednosmjeran, s prometom reguliranim semaforima. Ove je godine otvorena cesta koja spaja glavnu cestu na otoku, D116, sa Svetom Nedjeljom čime se put do južne strane skratio i postao dosta udobniji.

Na južnoj strani Hvara nema hotela koji će privući poznate i slavne, no ima more apartmana i kuća za odmor različitih kategorija i cijena. Neke od njih, kao Villa M u Ivan Dolcu koju u svom portfelju ponosno pokazuje Hvar Away, britanska kompanija za menađment vila na Hvaru, dovoljno su luksuzne da privuku nogometaše i glumce. No i oni koji ne traže hotelski luksuz mogu pronaći udobne, uredne apartmane s odličnim lokacijama. U Zavali, mjestu do kojeg je i dalje lakše doći kroz tunel Pitve-Zavala, Apartmani Nautic gostima omogućuju da s balkona bace pogled na more i odluče žele li još malo jesti lubenicu u apartmanu ili je vrijeme za pustiti Jadranu da opere stres s njih.

Vila, kuća ili apartman?

Apartman je najjednostavniji izbor za parove i goste koji većinu dana planiraju provesti izvan smještaja.

Kuća za odmor ili vila ima više smisla za obitelji i grupe koje žele privatnost, vlastitu kuhinju, vanjski prostor, bazen i mogućnost zajedničkih obroka. Na Hvaru lokacija često vrijedi više od broja zvjezdica. Skromnija kuća uz more u mirnoj uvali nekome će pružiti bolji odmor od luksuznog apartmana iznad najprometnije ulice.

Pri izboru treba provjeriti stvarnu udaljenost od mora, pristupnu cestu, parking, broj stepenica, najbližu trgovinu i mogućnost dolaska do smještaja nakon posljednjeg trajekta. Formulacija "pet minuta od plaže" na otoku katkad znači pet minuta nizbrdo i dvadeset minuta natrag po podnevnom suncu.

Hoteli su sve popularniji, većinom među stranim gostima, jer nude apsolutni mir. U hotelu ne trebate misliti o ničemu, nema planiranja obroka, nema čišćenja ni namještanja kreveta, samo uživanje.

Odabir smještaja jedan je od glavnih faktora ako planirate odmor na Hvaru, ali već i vrapci u Maksimiru znaju da se apartman na Hvaru bira nakon što se odabere omiljena plaža. Kako bismo vam olakšali donošenje odluke izdvojit ćemo neke od naših omiljenih plaža na Hvaru.

Najbolje plaže na Hvaru, po našem izboru

Dubovica – razglednica Hvara koja stvarno izgleda tako

Osam kilometara istočno od Grada Hvara, ispod glavne otočne ceste D116, nalazi se Dubovica – uvala koju ćete vidjeti na više razglednica nego gotovo bilo koju drugu lokaciju na otoku. Velika šljunčana plaža, tirkizno more i kamena barokna kuća iz 17. stoljeća stvaraju prizor zbog kojeg se mnogi ovdje vraćaju svaki put kada posjete Hvar.

Do Dubovice se dolazi automobilom ili skuterom, ali ne možete parkirati uz samu plažu. Vozilo se ostavlja na proširenjima uz državnu cestu, nakon čega slijedi desetak minuta hoda niz kamenu stazu. Silazak nije težak, ali povratak usred srpnja ili kolovoza može biti naporan jer na većem dijelu staze nema hlada. Zbog toga preporučujemo dolazak prije 10 sati ili kasnije poslijepodne.

Plaža je prekrivena srednje krupnim bijelim šljunkom, a more već nekoliko metara od obale postaje relativno duboko. To znači da nije idealna za sasvim malu djecu koja tek uče plivati ako je plan da vi odmorite, ali će zato oduševiti dobre plivače i ljubitelje ronjenja na dah. Vidljivost pod morem često prelazi dvadesetak metara što je čini privlačnoj djeci koja ni u kadu ne idu bez maske za ronjenje.

Na samoj plaži nalazi se konoba Dubovica, poznat po svježoj ribi, gregadi, hobotnici ispod peke i jednostavnoj dalmatinskoj kuhinji. U vrhuncu sezone stol je dobro rezervirati unaprijed.

Na Dubovici nema velikih beach klubova ni glasne glazbe, ali postoji mali beach bar. Upravo je u tome njezina privlačnost. Većinu zvukova čine valovi, cvrčci i barke koje tijekom dana uplovljavaju u uvalu.

Pokonji Dol – najbolja gradska plaža za cjelodnevni boravak

Ako odsjedate u Gradu Hvaru i želite provesti cijeli dan na plaži bez automobila, Pokonji Dol teško je nadmašiti.

Smješten svega kilometar i pol od glavnog gradskog trga, najveća je gradska plaža i do nje se može stići laganom šetnjom uz more za dvadesetak minuta do pola sata (ako ne teglite dva frižidera s paštetama, lubenicu i ležaljke) ili automobilom za svega nekoliko minuta.

Za razliku od Dubovice, ovdje ćete pronaći gotovo sve što prosječnom gostu treba za cijeli dan. Moguće je unajmiti ležaljke i suncobrane, kajake i pedaline, a uz plažu rade dva restorana. Najpoznatija je Konoba Mustačo, koja desetljećima posluje uz samu obalu i poznata je po svježoj ribi, crnom rižotu, školjkama i pogledu na otočić Pokonji Dol sa svjetionikom iz 1872. godine. Restoran Pokonji Dol, nudi klasična dalmatinska jela, pizze i laganije obroke, što ga čini dobrim izborom za obitelji s djecom.

Plaža je šljunčana, a dio obale zaklanjaju borovi i palme koji tijekom poslijepodneva pružaju prirodan hlad. Pokonji Dol je stoga dobar izbor za cjelodnevni boravak, osobito obitelji koje žele kombinirati kupanje, ručak i odmor bez potrebe za vožnjom između različitih lokacija.

S plaže se pruža jedan od najljepših pogleda na Paklene otoke, a u kasnim poslijepodnevnim satima svjetionik na otočiću Pokonji Dol postaje jedna od najfotografiranijih kulisa u okolici Grada Hvara.

Zaraće – gdje Hvar pokazuje svoju divlju stranu

Ako postoji mjesto na Hvaru koje izgleda kao filmska scenografija, onda je to Zaraće.

Smješteno oko devet kilometara zapadno od Grada Hvara, podno napuštenog starog sela koje se poput gnijezda lastavice drži za liticu, Zaraće je jedna od najupečatljivijih prirodnih uvala na cijelom otoku. S mora se selo doima kao gusarska utvrda, dok se ispod njega otvara široka šljunčana plaža okružena stijenama koje se gotovo okomito spuštaju u more.

Zaraće se zapravo sastoji od dvije uvale – Velo Zaraće i Malo Zaraće. Većina posjetitelja ostaje na većoj plaži, dok će oni spremni na nekoliko minuta dodatnog hodanja pronaći znatno mirniji kutak u susjednoj uvali.

Do plaže se može doći automobilom ili skuterom (ni slučajno skuterom ako vas je dvoje na malom skuteru, nagib ceste je velik). Parkiralište u Zaraću nije veliko i tijekom srpnja i kolovoza vrlo se brzo popuni, pa se isplati doći prije 9 sati ili kasnije poslijepodne. Do plaže od parkirališta treba nekoliko minuta pješice.

Plaža je prekrivena krupnijim oblucima, zbog čega su cipele za vodu dobrodošle ako niste navikli. More vrlo brzo postaje duboko, a zbog visokih litica često je izrazito mirno i prozirno. Podmorje obiluje velikim kamenim blokovima, procjepima i livadama posidonije, pa je idealno mjesto za roditelje s djecom koja se žele osjećati kao da gledaju Plavi planet uživo (i i dok im je disaljka u ustima i lice ispod vode, ne mogu postavljati nikakva pitanja niti zanovijetati pa se i roditelji mogu odmoriti).

Na samoj obali nalazi se Restaurant Gego, jedan od rijetkih restorana na južnoj strani otoka koji doslovno gleda na plažu. Na jelovniku prevladavaju svježa riba, lignje, hobotnica, školjke i tradicionalna dalmatinska jela, a mnogi dolaze upravo zbog ručka s pogledom na more. Restoran radi sezonski pa je tijekom ljeta preporučljivo rezervirati stol unaprijed.

Na stijeni koja služi kao svojevrsni lukobran za Molo i Velo Zaraće nalazi se i jedno od najljepših mjesta za zalazak sunca na Hvaru. Sitna pergola, idealna za dvoje, na vrhu stijene koja djeluje kao kralježnica nekog divovskog morskog čudovišta, mjesto je na kojem biste mogli doživjeti najromantičniji poljubac ovog ljeta.

Lučišća – jedna od najteže dostupnih i najljepših uvala na Hvaru

Nekoliko kilometara zapadno od Svete Nedjelje skriva se uvala Lučišća koju nećete pronaći slučajno.

Do nje ne vodi široka prometnica, nema velikog parkirališta niti redova štandova sa suvenirima. Umjesto toga čekaju vas gotovo 500 metara visoke stijene koje se uzdižu iznad mora i mala šljunčana plaža koja izgleda kao da je ostala skrivena od ostatka svijeta. Upravo taj spoj visokih vapnenačkih litica, bijelog šljunka i tirkiznog mora čini Lučišća jednom od najspektakularnijih prirodnih lokacija na cijelom Hvaru.

Dolazak zahtijeva malo više truda nego kod većine drugih plaža. Posljednji dio puta nije pogodan za svako vozilo, a dio posjetitelja odlučuje se do uvale doći brodom ili pješice nakon planinarenja s vrha Sv. Nikole. Upravo zato ovdje gotovo nikada nema onakvih gužvi kakve ćete pronaći na Dubovici ili Pokonjem Dolu.

Plaža je kombinacija sitnog šljunka i velikih stijena koje izranjaju iz mora. Dubina brzo raste, a zahvaljujući izrazito čistom moru ovo je jedno od najboljih mjesta na Hvaru za snorkeling. Podvodni svijet posebno je bogat uz same stijene, gdje se mogu vidjeti jata riba, hobotnice i brojni morski organizmi karakteristični za južni Jadran.

U Lučišćima nema restorana ni beach bara. Upravo zato ovamo treba ponijeti dovoljno vode, nešto hrane i zaštitu od sunca. Hlada ima vrlo malo, osobito oko podneva, pa je najbolje doći rano ujutro ili predvečer kada stijene počnu stvarati prirodnu sjenu.

Mina – najbolja plaža za obitelji u Jelsi

Ako putujete s djecom i tražite plažu na kojoj nećete svakih pet minuta govoriti "pazi, duboko je", Mina bi vrlo lako mogla postati vaša omiljena hvarska plaža.

Smještena svega 500 metara od centra Jelse, u širokoj istoimenoj uvali, Mina je jedna od rijetkih plaža na Hvaru s blagim ulazom u more i dijelovima sitnijeg šljunka te pijeska u plićaku. Upravo zato godinama je prvi izbor obitelji s malom djecom, ali i gostiju koji žele provesti cijeli dan na jednome mjestu bez potrebe za automobilom.

Do plaže se iz centra Jelse stiže za desetak minuta lagane šetnje uređenom obalnom šetnicom na kojoj vas sunce neće tostirati zahvaljujući visokim borovima koji vas osim hladom cijelim putem časte i tim predivnim ljetnim mirisom smole pomiješanim s morem. Automobilom se također može doći do same uvale, no tijekom srpnja i kolovoza parkirališna mjesta brzo se popune pa vrijedi doći ranije ujutro.

Za razliku od mnogih skrivenih hvarskih uvala, Mina nudi gotovo sve što prosječnom gostu može zatrebati. Na samoj plaži nalazi se Mina Beach Restaurant & Lounge Bar. Osim svježe ribe, mesa s roštilja i tjestenina, restoran ima bogatu vinsku, dok beach bar tijekom cijelog dana poslužuje koktele, kavu i lagane obroke. Terasa restorana udaljena je svega nekoliko metara od mora.

Na plaži je moguće iznajmiti ležaljke i suncobrane, a zahvaljujući borovoj šumi dio obale tijekom poslijepodneva ostaje u prirodnom hladu. To je jedna od onih sitnica koje na Hvaru znače mnogo, osobito kada temperature prijeđu 35 °C, a vi ste proveli zadnjih par mjeseci u uredu i blijedi ste skoro kao Elon Musk.

Uzmite u obzir da Mina nije plaža na kojoj ćete tražiti osamu. Tijekom ljeta ovdje je živahno, ali nikada kaotično. Umjesto glasnih beach klubova prevladavaju obitelji, umjesto glasne glazbe, možda će se sa cvrčima natjecati mladi Poljaci i Česi koji se igraju u plićaku.

Soline – plaža na kojoj lokalci ostaju cijeli dan

Kada pitate stanovnike Vrboske gdje se idu kupati, vrlo često ćete dobiti isti odgovor – Soline.

Plaža se nalazi oko kilometar od središta mjesta, na kraju guste borove šume, a do nje se može doći automobilom za pet minuta ili laganom šetnjom uz more za otprilike pola sata. Za razliku od mnogih poznatih plaža otoka Hvara, Soline nisu samo jedno mjesto za kupanje, nego čitav poluotok s više manjih šljunčanih i stjenovitih dijelova, pa gotovo svatko pronađe svoj kutak.

Plaža je posebno popularna među obiteljima. Ulaz u more je prikladan za malu djecu, more je mirno, a gusta borova šuma pruža prirodan hlad tijekom većeg dijela dana. Upravo zbog hlada mnogi ovdje provedu od jutra do večeri, što je na Hvaru prava rijetkost.

Soline imaju i jednu od najbolje razvijenih sportskih ponuda među hvarskim plažama. Moguće je unajmiti kajake, SUP daske i jet ski. Uz plažu se nalaze teniski tereni, igralište za odbojku na pijesku i mali vodeni park za djecu. Tu su i tuševi, kabine za presvlačenje te uređeno parkiralište koje se tijekom sezone naplaćuje.

Kad ogladnite, ne morate napuštati plažu. Uz more restoran i beach bar, a u blizini se nalazi i štand sa sladoledom. Upravo zato Soline mnogi smatraju jednom od najpraktičnijih plaža na cijelom otoku, posebno za obitelji koje ne žele svakih nekoliko sati sjedati u automobil.

More oko Vrboske poznato je po iznimnoj čistoći, a borova šuma koja okružuje plažu stvara ugodnu mikroklimu čak i tijekom najvećih ljetnih vrućina. Između borova rastu ružmarin, smilje, mirta i brojne druge samonikle mediteranske biljke koje ovom dijelu otoka daju prepoznatljiv miris.

Ako vas zanima kako te biljke izgledaju tijekom cijele godine i kako od njih nastaju proizvodi koje mnogi nose kući kao najljepši suvenir s Hvara, posjet Fjori Fôri može biti odličan razlog za voziti od Vrboske do Gdinja. U vrtu se može upoznati više od 80 biljnih vrsta, dok se u trgovini nalaze eterična ulja, hidrolati, začinske mješavine, prirodna kozmetika i poklon-paketi nastali upravo od biljaka koje rastu uz obalu Hvara.

Grebišće – jedna od rijetkih pješčanih plaža na Hvaru

Ako ste mislili da na Hvaru postoje samo šljunčane i stjenovite plaže, Grebišće će vas ugodno iznenaditi.

Smještena oko dva kilometra istočno od centra Jelse, ova široka uvala jedna je od rijetkih na otoku s prirodnim pješčanim dnom. Upravo zbog toga desetljećima je omiljena među obiteljima s djecom, ali i lokalnim stanovništvom koje ovdje dolazi čim završi posao.

Do Grebišća možete doći automobilom za svega nekoliko minuta iz Jelse ili ugodnom šetnjom uz more koja traje oko pola sata. Biciklisti također često biraju ovu rutu jer cijelim putem prati obalu, bez velikih uspona. Parkiralište se nalazi iznad plaže, u hladu maslina, a tijekom srpnja i kolovoza preporučuje se doći prije 10 sati jer se brzo popuni.

Plaža je podijeljena na dva dijela. Središnji dio prekriven je pijeskom i blagim plićakom, dok istočni dio čine stijene i borova šuma, idealni za one koji traže malo više mira. Ulaz u more vrlo je blag pa je Grebišće jedno od najboljih mjesta na Hvaru za malu djecu.

Plaža pripada kampu Grebišće, ali je otvorena i za dnevne posjetitelje. Na raspolaganju su ležaljke, tuševi, kabine za presvlačenje, Wi-Fi, masaže na otvorenom te posluživanje hrane i pića iz beach bara izravno do ležaljki.

Odmah uz more nalazi se Beach Bar Grebišće, gdje tijekom sezone možete doručkovati, pojesti ručak ili popiti koktel s pogledom na Brač. U ponudi su sendviči, salate, jela s roštilja, sladoled, kolači i osvježavajuća pića, dok se u sklopu kampa nalazi i snack bar za kupnju pekarskih proizvoda i osnovnih namirnica.

Ono što Grebišće razlikuje od većine hvarskih plaža jest spoj prirode i sadržaja. S jedne strane imate pješčanu uvalu i gustu borovu šumu, a s druge sve što je potrebno za cjelodnevni boravak bez osjećaja da ste na prenapučenom kupalištu.

Pokrivenik – uvala zbog koje se isplati prijeći cijeli otok

Ako pitate lokalce koja je najljepša plaža na istočnom Hvaru, Pokrivenik će se gotovo uvijek naći među prvim odgovorima, a plaža se nalazi na sjevernoj strani otoka Hvara.

Smješten između Gdinja i Zastražišća, Pokrivenik nije samo jedna plaža, nego velika prirodna uvala koju okružuju strme vapnenačke stijene, borova šuma i nekoliko manjih šljunčanih plaža. S mora izgleda poput prirodnog fjorda, a upravo zbog zaklonjenog položaja često je potpuno miran čak i kada na otvorenom puše maestral. To je jedan od razloga zašto ga često biraju nautičari.

Od Jelse do Pokrivenika automobilom treba oko 35 minuta, a od Gdinja do plaže oko 15, ovisno o tome koliko auta sretnete na cesti od Zastražišća do plaže. Cesta je asfaltirana cijelim putem, a posljednjih nekoliko stotina metara spušta se prema moru kroz gustu borovu šumu. Uz plažu postoji uređeno parkiralište, no tijekom srpnja i kolovoza vrijedi doći prije 10 sati jer se broj mjesta brzo popuni.

Plaža je prekrivena srednje krupnim šljunkom, dok je more jedno od najprozirnijih na cijelom Hvaru. Ulaz je relativno blag, ali već desetak metara od obale dubina raste. Zbog toga Pokrivenik jednako vole obitelji s djecom koje ostaju u plićaku i iskusni plivači koji odmah zaplivaju prema stijenama.

Podmorje je posebno zanimljivo za one koji vole sunčane naočale zamijeniti maskom za ronjenje.

Na samoj plaži nalazi se restaurant Preza, u sklopu hotela Timun. Restoran je poznat po svježoj ribi, školjkama i terasi s pogledom na uvalu. Mnogi gosti koji ne odsjedaju u hotelu upravo ovdje dolaze na ručak nakon kupanja.

Jedna od posebnosti Pokrivenika velika je morska špilja na istočnoj strani uvale koju popularno nazivaju Mala Modra Špilja. Do nje se najlakše dolazi kajakom ili plivanjem (preporučamo SUP, kajak ili nešto slično), a zbog izrazito čistog mora i igre svjetla predstavlja jedno od najfotografiranijih mjesta na istočnom Hvaru.

Ono što Pokrivenik razlikuje od većine poznatih plaža nije samo more, nego i krajolik. Padine iznad uvale prepune su samoniklog smilja, kadulje, ružmarina, planike i mirte. Tijekom lipnja i srpnja cijela uvala miriše na eterična ulja koja sunce oslobađa iz biljaka. Upravo zato bi bilo šteta otići kući, a ne posjetiti botanički vrt Fjori Fôra, udaljen svega desetak minuta vožnje od Pokrivenika.

Mlaska – prava pješčana plaža na Hvaru!

Dok većina plaža na Hvaru znači šljunak i stijene, Mlaska je iznimka.

Smještena četiri kilometra zapadno od Sućurja, ova prostrana uvala jedna je od rijetkih na otoku gdje ćete pronaći pješčano morsko dno. Upravo zbog toga je jedno od omiljenih mjesta obitelji s malom djecom, ali i gostiju koji vole dugo hodati kroz plićak bez naglog ulaska u duboko more.

Do Mlaske vodi asfaltirana cesta iz Sućurja, a neposredno uz plažu nalazi se veliko parkiralište.

More je ovdje osjetno toplije nego na otvorenijim dijelovima otoka jer je uvala plitka i dobro zaštićena od valova. Zapadni dio uvale poznat je i po naturističkoj plaži koja postoji još od vremena kada je kamp otvoren, pa je Mlaska jedno od rijetkih mjesta na Hvaru gdje su tekstilni i FKK dio prirodno odvojeni.

Iako je Mlaska relativno turistički uređena, okolne padine ostale su gotovo netaknute. Borovi pružaju hlad tijekom većeg dijela dana, a između njih rastu smilje, vrijes, planika i poneki ružmarin i lavanda. Istočni dio Hvara upravo je zbog takve vegetacije poznat po intenzivnim mirisima tijekom ljeta.

Ako vas nakon kupanja zainteresira odakle dolaze ti mirisi, preporučujemo da na povratku prema Jelsi ili Starome Gradu svratite u Fjori Fôru. Botanički vrt nalazi se usput kroz Gdinj, a posjet traje oko sat vremena. Ondje ćete upoznati biljke koje ste cijeli dan gledali uz more, ali i kušati začinske mješavine te isprobati eterična ulja proizvedena upravo od biljaka koje rastu na istočnom, divljem Hvaru.

Smokvina – plaža za one koji žele pobjeći od svih

Smokvina također nije plaža koju ćete pronaći slučajno.

Smještena na području Bogomolja, s južne strane Hvara, daleko od glavnih prometnica i turističkih središta, jedna je od najmirnijih uvala dostupnih turitima. Njezina najveća prednost nije sadržaj. Upravo suprotno – najveća prednost je što svega toga gotovo da nema.

Do Smokvine vodi uska asfaltirana cesta koja se na posljednjem dijelu pretvara u makadam. Voziti treba polako jer je cesta mjestimice uska, ali prohodna za osobne automobile. Već sam dolazak daje naslutiti da ne dolazite na tipičnu turističku plažu.

Plaža je šljunčana, okružena stijenama i borovima, a more gotovo nevjerojatno prozirno. Ulazak u more relativno je blag, no već nakon nekoliko metara dubina postaje veća, što je čini odličnim izborom za plivače i ljubitelje snorkelinga.

Na plaži nema organiziranog najma ležaljki ni sportskih sadržaja. Nema ni glasne glazbe. Ako čujete nešto osim valova i cvrčaka, velika je vjerojatnost da je riječ o jedrilici koja upravo uplovljava u uvalu, ali ni toga nema previše.

Zavala – mjesto gdje se more i vinogradi susreću

Na južnoj strani otoka, ispod strmih padina obraslih vinogradima plavca malog, smjestila se Zavala – jedno od najmirnijih turističkih mjesta na Hvaru. Od Jelse je udaljena svega 13 kilometara, ali put do nje već je dio doživljaja. Do sela se dolazi kroz gotovo 1,4 kilometra dug tunel Pitve-Zavala, usječen kroz masiv Sv. Nikole još 1960-ih godina.

Za razliku od mnogih hvarskih mjesta, Zavala nema jednu glavnu plažu. Umjesto toga, uz gotovo cijelo mjesto proteže se niz manjih šljunčanih i kamenitih uvala među kojima se posebno ističu Skalinada i središnja plaža uz luku. Svaka ima iznimno čisto more, a zbog južne orijentacije sunce ovdje ostaje dugo u večer.

Jedna od posebnosti Zavale jest što se do većine plaža može doći pješice iz samog mjesta. Šetnica prolazi tik uz more, ispod borova i tamarisa, pa tijekom dana lako možete promijeniti nekoliko uvala bez sjedanja u automobil.

Za ručak vrijedi posjetiti Restoran Davor, jednom od najpoznatijih restorana na južnoj strani Hvara. Restoran je poznat po svježoj jadranskoj ribi, jastogu iz vlastitog bazena, domaćoj tjestenini i velikoj terasi tik uz more. Ako planirate večeru u srpnju ili kolovozu, rezervaciju je dobro napraviti nekoliko dana unaprijed jer je riječ o restoranu koji redovito preporučuju i lokalni stanovnici.

Preporuke lokalaca često uključuju i odlazak brodom na Šćedro, gdje radi restoran Amfora. Taj mali otok južno od otoka Hvara atraktivan je među ljubiteljima ronjenja. Podmorje otoka skriva nekoliko vrijednih arheoloških lokaliteta, među kojima se posebno ističe olupina trgovačkog broda iz 2. stoljeća prije Krista s više od 80 sačuvanih amfora. Ronioci mogu istražiti i ostatke borbenog zrakoplova iz Drugog svjetskog rata te potopljenu rimsku vilu koja se nalazi na relativno maloj dubini. Spoj bogate povijesne baštine i iznimno očuvanog podmorja čini Šćedro nezaobilaznim odredištem za sve koji žele upoznati Hvar i ispod površine mora.

Mlini – jedna od najromantičnijih plaža na Paklenim otocima

Kada se govori o Paklenim otocima, većina ljudi prvo pomisli na Palmižanu. No samo nekoliko minuta hoda dalje skriva se plaža koju mnogi smatraju još ljepšom.

Plaža Mlini se nalazi na otočiću Marinkovac, u dubokoj uvali okruženoj gustom borovom šumom i makijom. Tirkizna boja mora, sitni šljunak i mirnija atmosfera učinili su je jednom od najpopularnijih plaža među parovima, ali i među svima koji žele pobjeći od gužve glavne luke u Palmižani.

Do Mlina nema cesta. Dolazi se isključivo taxi brodom iz hvarske luke ili vlastitim plovilom. Iz Palmižane do plaže vodi uređena šumska staza kojom se laganim hodom stiže za desetak minuta.

Podmorje oko Mlina iznimno je bogato. Stjenoviti rubovi uvale obrasli su posidonijom, a zbog dobre vidljivosti riječ je o jednom od najboljih mjesta na Paklenim otocima za ronjenje.

Palmižana – mjesto gdje se ručak lako pretvori u cjelodnevni boravak

Mnogi će reći da idu na Paklene otoke. U stvarnosti većina završi na Palmižani.

Palmižana nije ime otoka nego naselja i uvale na otoku Sveti Klement, najvećem u arhipelagu Paklenih otoka. Taxi brodovi iz hvarske luke voze gotovo neprekidno od ranog jutra do kasne večeri, a plovidba traje između 15 i 20 minuta. Upravo zato Palmižana je jedan od najpopularnijih jednodnevnih izleta za goste koji borave u Gradu Hvaru.

Sama uvala nije tipična plaža. Na sjevernoj strani nalazi se ACI marina Palmižana, dok se do najpoznatije plaže u uvali Vinogradišće dolazi desetak minuta lagane šetnje kroz botanički vrt obitelji Meneghello. Put vodi između više od stotinu egzotičnih biljnih vrsta koje se ovdje uzgajaju desetljećima, zbog čega je šetnja jednako zanimljiva kao i samo kupanje.

Plaža u Vinogradišću kombinira sitni šljunak, prirodni pijesak i glatke kamene ploče. More je plitko uz obalu pa je pogodno i za djecu, dok nekoliko desetaka metara dalje postaje dovoljno duboko za ronjenje. Zbog zaklonjenosti uvale more je većinu dana iznimno mirno.

Jedan od razloga zbog kojih ljudi ovdje ostaju satima nije samo more nego gastronomija. Na nekoliko minuta hoda nalaze se neki od najpoznatijih otočnih restorana. Zori Timeless Hotel & Restaurant godinama je među najboljim restoranima na Hvaru, poznat po suvremenoj mediteranskoj kuhinji i vinskoj karti. Nedaleko su i Laganini Lounge Bar & Fish House, Meneghello Restaurant i Bacchus.

Jasno je da Palmižana nije mjesto za brzinsko kupanje. Većina gostiju ovdje provede cijeli dan – jutarnje kupanje, ručak koji se protegne na nekoliko slijedova, još jedno kupanje pa povratak posljednjim taxi brodom prema Hvaru.

Stipanska – najpoznatija party plaža na Hvaru

Ako je Palmižana sinonim za opušten ručak uz more, onda je Stipanska sinonim za zabavu.

Stipanska je dom poznatog Carpe Diem Beach Cluba, jednog od najpoznatijih beach clubova na cijelom Jadranu. Danju je to uređena plaža s ležaljkama, restoranom, lounge barom i ljetnim ritmovima, dok se nakon zalaska sunca pretvara u mjesto na kojem se ljudi iz cijelog svijeta dolaze maksimalno opustiti i rasplesati. Zbog primjene zakona o buci u Hvaru, Stipanska više nije toliko prenapučena turistima kao do prije nekoliko godina što je sada čini prikladnijom za one koji ne traže apsolutno ludilo, ali žele uživati u koktelima i dobroj glazbi na jednom od Paklenih otoka.

Do Stipanske se dolazi isključivo taxi brodom iz hvarske luke ili privatnim plovilom. Plovidba traje oko 15 minuta, a tijekom sezone brodovi voze gotovo neprekidno.

Plaža je kombinacija prirodnog šljunka i drvenih sunčališta. Gostima su na raspolaganju ležaljke, suncobrani, tuševi, restoran i cocktail bar i trgovina. Za razliku od većine hvarskih plaža, ovdje gotovo ništa ne morate nositi sa sobom osim kupaćeg kostima. Taj luksuz ćete platiti nešto više nego na drugim mjestima, ali i to je dio doživljaja Stipanske.

Iako je Stipanska najpoznatija po noćnim zabavama, tijekom jutra i ranog poslijepodneva atmosfera je znatno mirnija. More je iznimno čisto, a zbog kamenitog podmorja i dobre vidljivosti zanimljivo je i ljubiteljima ronjenja na dah.

Ako vam je Hvar sinonim za glazbu, koktele i ljetne zabave, Stipanska će vjerojatno biti jedno od mjesta koje nećete preskočiti.

Sveta Nedjelja – nađite svoju plažu

Sveta Nedjelja je malo primorsko mjesto ispod gotovo okomitih stijena Sv. Nikole, uz koje se proteže niz manjih šljunčanih i stjenovitih plaža.

Selo je poznato po vrhunskim vinogradima plavca malog, penjačkim smjerovima na liticama i iznimno čistom moru. Upravo ovdje nalaze se neki od najpoznatijih vinogradarskih položaja na Hvaru, gdje loza raste na kamenim terasama tik iznad mora.

Plaže su raspoređene uz cijelo mjesto. Većina je šljunčana, s prirodnim kamenim platoima idealnima za sunčanje. More vrlo brzo postaje duboko pa će više odgovarati dobrim plivačima nego obiteljima s vrlo malom djecom.

Za ručak vrijedi svratiti u Bilo Idro, restoran uz samu rivu poznat po svježoj ribi i pogledu na otvoreno more. Restoran je možda još poznatiji po tome što pripada jednoj od najpoznatijih hrvatskih vinarija – Zlatan Otok čiji Zlatan Pošip Eko odlično sjeda s ribljim jelima.

Sveta Nedjelja jedno je od najboljih mjesta na Hvaru za promatranje zalaska sunca. Kako sunce polako tone iza Paklenih otoka, stijene iznad mjesta poprime zlatno-narančastu boju, a more postaje gotovo potpuno mirno. Tu se nalazi i jedno od mjesta koje ne smijete propustiti ako mislite objavljivati slike s Hvara na Instagramu – bor iz kamena ili Veli Kamik – čije su fotografije već obišle cijeli svijet, više puta.

Koja je najbolja plaža na Hvaru?

Ne postoji jedna plaža koja će odgovarati svima.

Ako putujete s malom djecom, Mina, Grebišće i Mlaska nude najugodniji ulazak u more i najviše sadržaja. Tražite li restorane, beach barove i cjelodnevni komfor, Pokonji Dol, Palmižana i Pokrivenik odličan su izbor. Ljubitelji prirode i fotografije teško će ostati ravnodušni pred Dubovicom, Zaraćem ili Lučišćima, dok će oni koji žele mir najviše uživati u Smokvini, Malom Zaraću ili uvalama oko Gdinja.

Izleti brodom s Hvara – organizirana tura ili vlastita avantura?

Jedna od najvećih prednosti Hvara jest njegov položaj. U krugu od svega sat vremena plovidbe nalaze se Pakleni otoci, Vis, Biševo, Šćedro, Zečevo, Brač i deseci manjih uvala do kojih nije moguće doći automobilom.

Zbog toga su izleti brodom iz Hvara među najtraženijim aktivnostima na otoku. Većina posjetitelja bira između dvije mogućnosti. Prva je organizirana cjelodnevna tura do Modre špilje i Visa, dok druga uključuje najam broda ili glisera i istraživanje okolnih otoka vlastitim tempom.

Obje opcije imaju svoje prednosti, ali odgovaraju različitim tipovima putnika.

Blue Cave i Pakleni otoci – najpopularniji izlet s Hvara

Ako prvi put dolazite na Hvar i želite u jednom danu vidjeti što više lokacija, organizirani izlet do Modre špilje najjednostavniji je izbor.

Većina tura polazi iz hvarske luke oko 10 ujutro te traje između osam i deset sati. Ruta se razlikuje od brodara do brodara, ali gotovo uvijek uključuje Modru špilju na Biševu, Zelenu špilju na otočiću Ravnik, plažu Stinivu na Visu, lagunu Budikovac, Komižu ili grad Vis te završno kupanje ili ručak na Paklenim otocima. Blue Cave tura jako je popularna među turistima pa može poslužiti za upoznavanje potencijalno zanimljivih ljudi. Ipak, treba naglasiti da se često pred Modrom Špiljom zna dugo čekati prije ulaska.

Cijene grupnih tura tijekom sezone 2026. kreću se između 85 i 120 eura po osobi, dok privatni gliser za cijelu grupu najčešće stoji između 600 i 900 eura, ovisno o veličini broda, sezoni i trajanju izleta. Kod većine brodara ulaznica za Modru špilju nije uključena u cijenu (18 eura ili 24 eura u visokoj sezoni) i plaća se zasebno u gotovini. Brodare koji vas mogu udobno i sigurno dovesti od Hvara do Modre Špilje na Biševu možete pronaći hodajući centrom Hvara jer mnogi imaju agencije ili štandove. No u srcu sezone najpopularniji izlet iz Hvara se brzo rasproda pa je mudrije rezervirati unaprijed kod nekog od provjerenih brodara kao što su Hvar Boats, Mario Rent ili Hvar Voyage.

Samostalni izleti brodom – manje lokacija, puno više slobode

Iako je Modra špilja najpoznatiji izlet, mnogi gosti koji na Hvar dolaze drugi ili treći put odluče je preskočiti.

Razlog je jednostavan. Velik dio dana provodi se u plovidbi, na pojedinim lokacijama zadržava se relativno kratko, a tijekom vrhunca sezone ispred Modre špilje često se čeka ulazak.

Ako vam nije važno da možete reći kako ste posjetili Blue Cave, vlastiti brod ili brod sa skiperom često je bolji izbor. Umjesto da obiđete šest ili sedam lokacija u žurbi, možete cijeli dan provesti istražujući Paklene otoke, stati u uvali koja vam se najviše sviđa, ručati kada poželite i ostati na kupanju koliko god želite.

Posebno je isplativo ako putujete u društvu jer se cijena broda dijeli na više osoba. Brodari koje smo spomenuli poviše nude i privatne ture, ali kako bismo vam dali što širu sliku hvarske ponude brodova sa skiperima za najam izdvojit ćemo još Hvar Adventure. Njihov Dylet 85 prima do 8 osoba, a privatni izlet do Paklenih otoka tijekom glavne sezone stoji 1.000 eura, odnosno 1.250 eura za Vis i Modru špilju. Veći Pelagosa 33 prima do 10 osoba, a cijena iznosi 1.500 eura za Paklene otoke ili 1.700 eura za Vis i Biševo. U cijenu svih ovih privatnih tura uključeni su skiper, gorivo, oprema za ronjenje, ručnici te osvježenje na brodu. To je pravilo i kod ostalih agencija.

Gdje unajmiti brod?

Ako želite istraživati Hvar vlastitim tempom, brod možete unajmiti u Gradu Hvaru, Starome Gradu ili Jelsi.

Za upravljanje motornim brodom u Hrvatskoj snage veće od 5 kW potrebna je važeća dozvola za voditelja brodice ili međunarodno priznata dozvola. Ako je nemate, gotovo svi iznajmljivači nude mogućnost najma broda sa skiperom. Broj osoba nije proizvoljan nego je određen certifikatom plovila i zakonski ga nije dopušteno prekoračiti.

Cijene najma brodova razlikuju se ovisno o veličini plovila i snazi motora. U Gradu Hvaru, primjerice, Boka Boats za sezonu 2026. nudi Pasaru 5 za pet osoba sa šesterokonjskim motorom po cijeni od 105 eura dnevno, Betinu 500 Open za pet osoba s motorom od 30 KS za 200 eura dnevno te Jeanneau Cap Camarat 6.5 CC za šest osoba i motorom od 150 KS za 350 eura dnevno. Ako nemate dozvolu ili jednostavno želite bezbrižan dan na moru, Marlin 790 Pro sa skiperom, kapaciteta do deset osoba, stoji 600 eura dnevno.

U Starome Gradu Faros Boats nudi tradicionalnu Nautiku 500 s motorom od 10 KS, idealnu za istraživanje Starogradskog zaljeva, Jeanneau Cap Camarat (150 KS, do 6 osoba), Karnic SL742, Gaia 22 i Highfield Sport, sva tri modela s motorom od 250 KS i kapacitetom do 8 osoba. Sva plovila dolaze s prslucima za spašavanje, hladnjakom i opremom za ronjenje, a za najam bez skipera potrebna je važeća dozvola za upravljanje brodicom. Cijene ovise o modelu i terminu najma te se dostavljaju na upit, uz popuste za višednevni najam.

U Jelsi Rent Jelsa (Tomić Boat Rentals) u ponudi ima više brodova koje možete unajmiti bez skipera ako posjedujete važeću dozvolu. Među njima su Zodiac Medline 1 (do 4 osobe, Suzuki 40/70 KS), BLU@BLU Gran Turismo 620 (do 4 osobe, Suzuki 140 KS), Quicksilver 505 Commander (do 6 osoba), Jeanneau Cap Camarat 545 (do 6 osoba), Jeanneau Cap Camarat 625 (do 6 osoba, Suzuki 150 KS) te Nuova Jolly 675 Exclusive (do 9 osoba, Suzuki 175 KS).

Pakleni otoci, Šćedro i Zečevo

Ne morate unajmiti brod da biste posjetili najljepše otočiće oko Hvara.

Do Paklenih otoka tijekom cijelog dana voze taxi brodovi iz hvarske luke, što je ujedno i najjednostavniji te najpovoljniji način posjeta. Nakon dolaska možete pješice obići Palmižanu, Vinogradišće, Mline i druge uvale ili koristiti manje taxi brodove koji prometuju između pojedinih otočića. Najlakši način za uhvatiti taxi brod do Paklenih otoka je otići ispred Arsenala i odabrati brod koji vam najviše odgovara.

Šćedro je drugačija priča. Budući da nema redovnih putničkih linija za izletnike, najlakše ga je posjetiti privatnim brodom ili organiziranom turom. Nagrada za nešto zahtjevniji dolazak su mirne uvale, nekoliko izvrsnih restorana kao što je Aria, ali možda i ono najvažnije – mir.

Slična atmosfera, no bez ikakve infrastrukture, vlada i na malom otoku koji izgleda kao žlica naopako ili kornjača. Zečevo je mali nenaseljeni otočić između Jelse i Vrboske, poznat po kristalno čistom moru i mirnoj atmosferi. Već desetljećima jedno je od najpoznatijih naturističkih (FKK) kupališta na Hvaru, iako nije službeno uređena FKK plaža. Do otočića se za nekoliko minuta može stići brodom, kajakom ili SUP-om iz Jelse ili Vrboske, a zbog iznimno bistrog mora posebno je popularan među ljubiteljima ronjenja na dah i cjelodnevnog kupanja.

Što vidjeti na Hvaru bez broda

Plaže su razlog zbog kojeg mnogi prvi put dođu na Hvar.

Ali upravo su povijest, priroda, mala kamena sela, vinogradi i ljudi razlog zbog kojeg se vraćaju.

Hvar nije otok koji ćete upoznati u jednom danu. Iako je dug svega 68 kilometara, na njemu se nalaze dva grada, nekoliko potpuno različitih turističkih mjesta, UNESCO-ova svjetska baština, jedno od najstarijih organiziranih poljoprivrednih krajolika u Europi, napuštena sela, srednjovjekovne tvrđave, botanički vrt, vinarije i brojne prirodne znamenitosti.

Ako na Hvar dolazite prvi put, ovo su mjesta koja vrijedi uvrstiti u plan putovanja.

Grad Hvar – povijesna jezgra koja nikada ne miruje

Grad Hvar nije velik, ali gotovo svaka ulica čuva dio njegove duge povijesti. Današnja urbana jezgra oblikovala se ponajviše tijekom srednjeg vijeka i stoljeća mletačke uprave, kada je Hvar bio važno pomorsko, trgovačko i upravno središte na istočnoj obali Jadrana. U središtu grada nalazi se Trg sv. Stjepana, odnosno Pjaca, uz koji se nižu katedrala sv. Stjepana, Arsenal i povijesne palače.

Arsenal je prvotno podignut početkom 14. stoljeća za održavanje i opremanje komunalne galije, a današnji je izgled uglavnom dobio obnovom dovršenom 1611. godine. Na njegovu katu nalazi se Hvarsko povijesno kazalište, otvoreno 1612. kao prvo komunalno kazalište u Europi.

Na rivi se nalazi i gradska Lođa, izgrađena na tom mjestu u 15. stoljeću, dok joj je današnji izgled početkom 17. stoljeća dao graditelj Tripun Bokanić. Nekada je služila kao prostor okupljanja, sudovanja i obavljanja javnih poslova, a danas je jedan od najprepoznatljivijih renesansnih detalja grada.

Arsenalom i kazalištem upravlja Javna ustanova u kulturi 1612, a oni željni kulture će najbolje proći uzimanjem skupne ulaznice od 15 eura, koja uključuje Forticu (popularno tvrđava Španjola), Hvarsko povijesno kazalište, Arsenal, Lođu, Leroj (kulu sa satom) i crkvu sv. Ivana. Pojedinačne ulaznice stoje 12 eura za Forticu, 10 eura za Hvarsko kazalište i Arsenal, 5 eura za Lođu i Leroj. Djeca mlađa od sedam godina, osobe s invaliditetom uz važeću iskaznicu i članovi ICOM-a imaju besplatan ulaz, dok učenici od 7 do 18 godina, studenti uz predočenje odgovarajuće isprave i umirovljenici ostvaruju 40 % popusta.

Više informacija o znamenitostima u staroj jezgri Hvara možete dobiti u uredu Turističke zajednice Hvar koji se nalazi na glavnom trgu. A i oni će vas sigurno uputiti prema idućoj znamenitosti na našoj listi…

Gdje jesti u gradu Hvaru?

Odgovor na pitanje koji je najbolji restoran u Hvaru se razlikuje od čovjeka do čovjeka, nemaju svi isti ukus pa je lijepo što Hvar ima toliko široku ljetnu restoransku ponudu. Ipak, prvi restoran koji bismo spomenuli, jako popularan među našim ljudima je Mizarola, jedan od dva restorana koja su otvorena i zimi. Naši ljudi vole restoran Mizarola jer ima pristupačnije cijene od većine restorana u Hvaru, a da bi to postigli nisu žrtvovali kvalitetu. Tjestenina sa sipom i bobom, iako je recept s otoka Visa, je možda i naše najdraže jelo u Mizaroli.

U restoranu Mediterraneo koji godinama dobiva Michelinove preporuke, možete osjetiti fine dining iskustvo okruženi starim kamenim kućama. Tamo, možete se i zadržati na predjelima, više puta smo jeli samo guščja jetra i tuna tartar.

Fortica – pogled koji ćete pamtiti godinama

Iznad Grada Hvara uzdiže se tvrđava Fortica, koju mnogi i danas nazivaju Španjola. Tvrđava je izgrađena tijekom 16. stoljeća kako bi štitila grad od napada s mora, a danas je najpoznatiji vidikovac na cijelom otoku. Do nje se iz centra grada stiže za dvadesetak minuta pješice kamenom stazom kroz borovu šumu.

S vrha se pruža panoramski pogled na cijeli Grad Hvar, Paklene otoke, otvoreno more pa čak i obrise Visa ako puše bura.

Unutar tvrđave nalazi se manji muzejski postav s amforama i drugim arheološkim nalazima pronađenima u podmorju oko Hvara. Forticu se može posjetiti između 9 i 22 sata, a cijena ulaznica za odrasle je 15 eura, za djecu između 7 i 18 godina cijena je 9 eura, a mlađa djeca i invalidi ulaze besplatno.

Kao atrakciju tvrđave, osim samog pogleda na Paklene otoke i staru gradsku jezgru Hvara, bismo izdvojili silazak u zatvorske ćelije. Samo zamišljati da ste zatvoreni tu je trauma. Silazak do čelija ide preko strmih, izlizanih stepenica pa preporučamo ne ići u šlapama, a za starije i teže pokretne osobe je mudrije da se čude veličini čelije preko fotografije nekog od prijatelja.

Stari Grad – grad stariji od gotovo svih europskih prijestolnica

Dok je Grad Hvar lice suvremenog turizma, Stari Grad njegova je povijesna duša.

Osnovali su ga grčki kolonisti s otoka Parosa 384. godine prije Krista pod imenom Faros, što ga čini jednim od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova u Hrvatskoj i na istočnoj obali Jadrana. Šetajući njegovim kamenim ulicama prolazite pokraj kuća čiji temelji na pojedinim mjestima prate gotovo dvije i pol tisuće godina star raspored ulica.

Najpoznatija znamenitost grada je Tvrdalj Petra Hektorovića, renesansna ladanjska kuća hrvatskog pjesnika Petra Hektorovića. Kompleks je mnogo više od obične palače. U njemu se nalaze ribnjak sa slanom vodom, vrt, golubarnik, natpisi na latinskom jeziku i brojni detalji koji otkrivaju Hektorovićev pogled na svijet i čovjeka. U pamćenje bi vam se mogao urezati natpis u zahodu, u konačnici smo svi isti, ne treba se oholiti…

Samo nekoliko minuta vožnje od tog skrivenog utočišta svih romantičara i mislioca koji posjete otok počinje Starogradsko polje bez kojeg možda ne bi bilo ni Tvrdalja, ni Petra Hektorovića pa možda čak ni mediteranskog botaničkog vrta Fjori Fjora.

Gdje jesti u Starom Gradu?

Stari Grad ima nešto manju restoransku scenu od Hvara, ali i dalje se tu može pronaći ponešto za svako nepce. Oni koji vole ribu i žele jesti u restoranu u kojem je jeo Jeff Bezos, mogu otići Kod Barba Luke i probati Jadran na svakom od tanjura. Ljubitelji mesa mogu posjetiti Eremitaž i probati legendarni Hajdučki ražnjić (nemojte zanemariti deserte tamo). Dvojica braće Tadi i Igor već su godinama puni u restoranu Blue Doors. Iako su poznati po ribi, mi tradicionalno barem jednom godišnje odemo tamo na pačja prsa.

Starogradsko polje – UNESCO koji se nije promijenio više od 2.400 godina

Malo je mjesta u Europi gdje možete hodati kroz krajolik koji gotovo jednako izgleda kao u doba antičke Grčke.

Starogradsko polje, poznato i kao Hora ili Ager, upisano je na UNESCO-ov Popis svjetske baštine 2008. godine jer je raspored parcela, suhozida i putova ostao gotovo nepromijenjen još od grčke kolonizacije 384. godine prije Krista. Za razliku od većine lokaliteta na UNESCO-ovu popisu, ovo nije arheološki park ni muzej na otvorenom. Ager je i danas živi krajolik u kojem ljudi obrađuju zemlju, sade vinovu lozu, beru masline i održavaju suhozide kao što su to činile generacije prije njih.

Na površini od približno 1.370 hektara i danas se uzgajaju masline, vinova loza, smokve, bademi i različite mediteranske kulture. Granice parcela koje su grčki kolonisti označili suhozidima prije više od 24 stoljeća u velikoj su mjeri ostale iste do danas, što Starogradsko polje čini jednim od najbolje očuvanih antičkih sustava parcelacije u cijelom Sredozemlju.

Najljepši način za istraživanje Agera je biciklom ili pješice. U proljeće cijelo područje procvjeta. Između suhozida rastu divlja kadulja, komorač, smilje, makovi, šparoge, planika, kupina i brojne druge samonikle biljke koje stoljećima čine sastavni dio otočnog života. Ljeti vinogradi preuzimaju glavnu ulogu, dok se u jesen polje pretvara u središte berbe grožđa i maslina.

Sve je više i obitelji koje obogaćuju ponudu Agera time što gostima daju razlog da se na njihovim parcelama zaustave umjesto da samo prođu kraj njih. Odličan primjer je Poje, komad zemlje koji više ne hrani samo jednu obitelj već i posjetitelje koji žele naučiti nešto o domaćim namirnicama i kuhinji. Gosti to mogu učiniti gotovanski, tako da samo dođu na večeru, ali mogu biti i više uključeni u proces ako se odluče za tečaj kuhanja.

Dok prolazite kroz Ager, primijetit ćete brojne kamene kućice – trimove – koje su nekada služile kao zaklon poljoprivrednicima i spremište za alat. Mnoge od njih i danas su u uporabi. Uz put ćete naići i na male crkvice, bunare te kilometre suhozida koji su građeni bez ijedne kapi vezivnog materijala.

Jedna od najvećih vrijednosti Starogradskog polja upravo je činjenica da nije nastalo zbog turizma. Ono postoji zato što se ovdje stoljećima živjelo od zemlje. Maslinici, vinogradi i aromatično bilje nisu uređeni za fotografiranje, nego su dio svakodnevnog života otočana.

Ako želite upoznati Hvar izvan njegovih plaža, Starogradsko polje jedno je od mjesta koje ne biste trebali preskočiti. Ono možda nije najglasnija atrakcija na otoku, ali je jedna od rijetkih koja vam omogućuje da doslovno hodate zemljom koju već preko 2400 godina soli znoj marljivih otočana.

Vrboska – Mala Venecija otoka Hvara

Na prvi pogled Vrboska ne izgleda kao tipično dalmatinsko mjesto. Umjesto jedne rive, kroz njezino središte prolazi uski morski kanal preko kojega vodi nekoliko kamenih mostova. Upravo zbog toga već desetljećima nosi nadimak "Mala Venecija". Ako ste bili u “velikoj” Veneciji, jasno vam je da je nadimak kojim se Vrboska kiti nešto slično kao kad dijete zabije gol na školskom igralištu i viče “Messi” – u prijevodu, snovi su besplatni.

Ipak Vrboskoj se ne može oduzeti to da je kombinacijom sadržaja, mira i lokacije postala jedno od najposjećenijih mjesta na Hvaru.

Crkva-tvrđava sv. Marije od Milosrđa

Najimpozantnija građevina u Vrboskoj svakako je Crkva sv. Marije od Milosrđa, jedinstvena crkva-utvrda kakvih je na Mediteranu sačuvano vrlo malo. Nakon razornog osmanskog napada na Hvar 1571. godine, kada je flota Uluč-Alija opljačkala i spalila Vrbosku te dio otoka, mještani su odlučili proširiti i utvrditi tadašnju crkvu. Radovi su dovršeni 1575. godine, a financirala ih je sama mjesna zajednica kako bi stanovništvo u slučaju novih napada imalo sigurno utočište.

Debeli kameni zidovi, puškarnice, ophodni prolazi i obrambeni elementi jasno pokazuju da građevina nije služila samo za molitvu nego i za obranu mjesta. U neposrednoj blizini podignut je i Kaštilac, stražarska utvrda iz istog razdoblja koja je dodatno štitila ulaz u luku. Crkva je stoljećima čuvala vrijedna renesansna umjetnička djela, koja se danas zbog zaštite uglavnom nalaze u župnoj crkvi sv. Lovre. Zbog svoje iznimne arhitekture i očuvanosti ova crkva u Vrboskoj smatra se najljepšom crkvom-utvrdom u Hrvatskoj te jednom od najznačajnijih građevina takve vrste na istočnoj obali Jadrana.

Muzej ribarstva

Ribarska tradicija Vrboske danas se čuva u dušama i običajima ribara koji još žive s morem i od mora. No ta se ista tradicija prezentira onima kroz Muzej ribarstva koji prikazuje razvoj ribarstva na Hvaru od 19. stoljeća do danas kroz bogatu zbirku izvornih predmeta koje su koristili lokalni ribari.

Posjetitelji mogu razgledati tradicionalne ribarske alate, mreže, udice, ferale, navigacijske instrumente, stare fotografije, brodsku opremu i predmete iz svakodnevnog života ribarskih obitelji. Posebno su zanimljivi eksponati vezani uz lov plave ribe, koji je desetljećima bio temelj gospodarstva Vrboske, kao i prikaz razvoja ribarskih brodova – od drvenih jedrenjaka i gajeta do motornih brodica koje su postupno zamijenile tradicionalna plovila.

Gdje jesti u Vrboskoj?

Unatoč tome što je riječ o malom mjestu, Vrboska ima nekoliko vrlo dobrih restorana. Konoba Lem jedna je od najpoznatijih otočnih konoba i poznata je po svježoj ribi, gregadi i domaćim jelima pripremljenima prema tradicionalnim receptima.

Uz samu rivu nalazi se Škojić, dugogodišnji obiteljski restoran specijaliziran za ribu, školjke, hobotnicu i ostale morske specijalitete. Također na rivi, Trica Gardelin spaja moderniji pristup mediteranskoj kuhinji s lokalnim namirnicama te u ponudi ima svježu ribu i domaću tjesteninu.

Za one koji traže opušteniji ambijent, Restoran Ružmarin nudi kombinaciju dalmatinskih jela, mesa s roštilja, ribe i pizza na velikoj terasi u samom središtu mjesta.

Jelsa – mjesto koje mnogi odaberu za drugi, treći i četvrti dolazak na Hvar

Za razliku od Grada Hvara, koji je živahan gotovo tijekom cijelog dana, Jelsa osvaja drukčijim ritmom.

Smještena u velikoj prirodnoj luci na središnjem dijelu otoka, okružena borovima, maslinicima i vinogradima, Jelsa je jedno od najugodnijih mjesta za duži boravak. Dovoljno je velika da nudi sve što gostima treba, ali dovoljno mala da gotovo svugdje možete stići pješice.

Mnogi upravo ovdje pronađu ono što su tražili kada su odlučili ljetovati na Hvaru – opuštenu atmosferu, lijepe plaže i odličnu polazišnu točku za istraživanje cijelog otoka.

Središte Jelse čini prostrani trg, među lokalnim stanovništvom poznat jednostavno kao Pjaca.

U neposrednoj blizini Pjace nalazi se i nova Galerija "Za križen", suvremeni interpretacijski prostor posvećen jednoj od najvažnijih tradicija otoka Hvara. Kroz autentične predmete, povijesne dokumente, fotografije, multimedijalne instalacije i 3D prikaze posjetitelji mogu upoznati više od pet stoljeća dugu procesiju Za križen, koja se u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak istodobno odvija kroz Jelsu, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrbosku. Procesija je od 2009. godine upisana na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a galerija je prvi prostor koji njezinu povijest, simboliku i duhovni značaj predstavlja tijekom cijele godine, ne samo u uskrsno vrijeme.

Jedna od posebnosti Jelse je Perivoj, veliki park uz samo središte mjesta. Borovi, palme, lovori i drugo mediteransko drveće stvaraju prirodan hlad čak i tijekom najvećih ljetnih vrućina, zbog čega je park omiljeno mjesto okupljanja obitelji s djecom. Ljeti se ovdje često održavaju koncerti, predstave i kulturna događanja, a djeci iz Jelse je park svaki dan, osim ako je kiša, još uvijek centar svemira.

Ako nastavite šetnju iz središta Jelse prema zapadu, vrlo brzo stići ćete do jednog od najljepših dijelova mjesta – trga sv. Ivana.

Okružen kamenim kućama i visokim čempresima, trg djeluje gotovo kao malo selo unutar mjesta. U njegovu središtu nalazi se crkva sv. Ivana, sagrađena na temeljima starije srednjovjekovne crkve, dok je cijeli prostor tijekom stoljeća bio jedno od najvažnijih okupljališta stanovnika Jelse.

Jelsa kao polazište za istraživanje otoka

Jedan od razloga zašto mnogi biraju upravo Jelsu za smještaj jest njezin položaj.

Do Staroga Grada automobilom treba svega petnaestak minuta, do Vrboske manje od pet, do Zavale oko dvadeset minuta, a do Gdinja približno pola sata. Upravo zato iz Jelse vrlo jednostavno možete istraživati gotovo cijeli otok bez dugih svakodnevnih vožnji.

U neposrednoj blizini nalaze se i neka od najpoznatijih mjesta na Hvaru – Starogradsko polje, Humac, Grapčeva špilja, Pokrivenik, Zavala i Vrboska.

Gdje jesti u Jelsi?

Restoran Me and Mrs Jones ili Neptun među domaćim ljudima je poznat modernom pristupu i vrhunskoj hrani. Naša preporuka je započeti s kamenicama i prebaciti se na juneće obraze uparene s čašom Medvjedice. Ljubitelji tradicionalne dalmatinske kuhinje često preporučuju Konobu Nono, gdje se poslužuju gregada, pašticada, hobotnica ispod peke i druga otočna jela pripremljena prema domaćim receptima.

Jelsa i vino

Povijest Jelse je usko povezana s vinom. Vinogradi i danas okružuju mjesto, a upravo je ovaj dio otoka jedno od najvažnijih vinogradarskih područja Hvara.

Vinska tradicija posebno dolazi do izražaja krajem kolovoza, kada se u Jelsi održava Fešta vina, jedna od najstarijih vinskih manifestacija u Dalmaciji. Više od sedam desetljeća na rivi se okupljaju hvarski vinari koji predstavljaju svoja vina uz domaće proizvode, dalmatinsku glazbu i atmosferu kakva najbolje pokazuje koliko je vinogradarstvo utkano u identitet mjesta.

Jelsa je ujedno i odlično mjesto za upoznavanje hvarskih vina. U samom mjestu nalaze se Vinarija Tomić, jedna od najpoznatijih hrvatskih vinarija, čija su vina poput Caplara, Hektorovića i Plavca osvojila brojne međunarodne nagrade, te Duboković, boutique vinarija poznata po ograničenim serijama vrhunskih vina i jedinstvenom pristupu proizvodnji. Posjet njihovim kušaonicama jedan je od najboljih načina da upoznate karakter hvarskog terroira bez napuštanja Jelse.

Jelsa i Fjori Fôra

Iz Jelse do Fjori Fôra Gardena u Gdinju treba otprilike 30 minuta vožnje.

Mnogi gosti odluče spojiti nekoliko doživljaja u jedan izlet – jutarnje kupanje u Pokriveniku, ručak na istočnoj strani otoka, posjet botaničkom vrtu, a zatim povratak u Jelsu prije večere.

Takav jednodnevni izlet pokazuje Hvar iz sasvim drukčije perspektive. Umjesto da cijeli odmor provedete na istoj plaži, upoznat ćete krajolik, biljke i tradiciju koji su oblikovali otok mnogo prije nego što je postao poznata turistička destinacija.

Humac – vremeplov na otvorenom

Na oko 350 metara nadmorske visine, iznad Jelse, nalazi se Humac, jedno od najbolje očuvanih napuštenih pastirskih sela u Dalmaciji. Selo su u 17. stoljeću izgradili stanovnici Vrisnika kao sezonsko naselje za obradu okolnih vinograda i maslinika.

Budući da su ovdje boravili samo tijekom toplijeg dijela godine, većina kamenih kuća nikada nije dobila dimnjake. Danas je Humac zaštićeno kulturno dobro u kojem su sačuvane kamene kuće, uske ulice, suhozidi i crkva sv. Ivana i Pavla, pa šetnja selom pruža rijedak uvid u nekadašnji otočni način života.

U mjestu je i Konoba Humac, poznata po janjetini ispod peke i šumici planika na kojima krajem ljeta rode manjige, jedno od brojnih blagodati hvarske prirode.

Grapčeva špilja – mjesto gdje počinje priča o Hvaru

Ako postoji jedno mjesto koje pokazuje da je Hvar bio važan tisućama godina prije turizma, hotela i jahti, onda je to Grapčeva špilja.

Smještena na južnim padinama otoka, ispod sela Humac, Grapčeva špilja jedno je od najvažnijih prapovijesnih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj. Ljudi su u njoj živjeli još prije oko 6.000 godina, tijekom mlađeg kamenog doba, a upravo su ovdje pronađeni neki od najvrjednijih nalaza hvarske neolitičke kulture, po kojoj je Hvarska kultura obojene keramike dobila ime.

Do špilje nije moguće doći automobilom. Posjet počinje u Humcu, odakle vodi označena pješačka staza duga približno 2,5 kilometra. Hod traje između 40 i 50 minuta u jednom smjeru, a prolazi kroz tipičan krški krajolik ispunjen suhozidima, stoljetnim maslinama, vinogradima i samoniklim mediteranskim biljem.

Staza nije tehnički zahtjevna, ali tijekom ljeta gotovo cijelom dužinom prolazi otvorenim terenom. Zbog toga je najbolje krenuti rano ujutro ili kasnije poslijepodne te ponijeti dovoljno vode, šešir i kvalitetnu obuću.

Grapčevu špilju nije moguće posjetiti samostalno. Obilasci su organizirani isključivo uz stručno vodstvo, a tijekom sezone, od 15. lipnja do 15. rujna, redovne ture polaze ponedjeljkom, srijedom i subotom u 9 sati ispred Konobe Humac. Cijeli obilazak traje oko dva sata i uključuje razgled sela Humac, etnografske zbirke, crkve sv. Ivana i Pavla, destilerije eteričnog bilja te oko 30 minuta lagane šetnje kroz prirodu i polja lavande do špilje. Cijena iznosi 8 eura za odrasle i 4 eura za djecu, dok se izvan redovnog rasporeda mogu organizirati i privatni obilasci uz prethodnu najavu. Zbog ograničenog broja posjetitelja i mogućih promjena termina preporučuje se rezervacija unaprijed.

Sam ulaz u špilju nalazi se na oko 240 metara nadmorske visine. Nakon prolaska kroz uski otvor otvara se impresivna podzemna dvorana duga približno 40 metara i visoka gotovo 20 metara. Temperatura je tijekom cijele godine oko 15 °C, pa će vam i usred ljeta dobro doći lagana jakna.

Najvrjedniji nalazi otkriveni su tijekom arheoloških istraživanja početkom 20. stoljeća. Pronađene su keramičke posude ukrašene spiralnim ornamentima, kamene sjekire, kosti domaćih i divljih životinja te brojni drugi predmeti koji svjedoče o razvijenoj zajednici koja je ovdje živjela prije više od šest tisućljeća. Originalni nalazi danas se čuvaju u Arheološkom muzeju u Splitu, a među nalazima je i fragment keramičke posude s prvim crtežom broda u Europi.

Osim arheološke vrijednosti, Grapčeva špilja ostavlja snažan dojam i zbog svoje prirodne ljepote. Veliki stalaktiti i stalagmiti, prirodne dvorane i potpuna tišina stvaraju osjećaj kao da ste zakoračili u sasvim drugi svijet.

Sveti Nikola – krov Hvara

Sa svojih 628 metara nadmorske visine, Sveti Nikola najviši je vrh otoka Hvara.

S vrha pogled obuhvaća gotovo cijeli srednji Jadran. Za vedrih dana jasno se vide Brač, Vis, Korčula, Pelješac, Biokovo, pa čak i dijelovi talijanske obale u iznimno dobrim atmosferskim uvjetima.

Na samom vrhu nalazi se mala kapelica sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, izgrađena na rubu litice. Mjesto je stoljećima služilo kao orijentir pomorcima koji su plovili Hvarskim kanalom.

Do vrha vodi nekoliko planinarskih staza, a najpopularnije polaze iz Svirča, Svete Nedjelje i Humca. Najkraća ruta traje oko sat i pol, dok zahtjevnije ture mogu potrajati tri do četiri sata, ovisno o odabranom smjeru.

Uspon nije tehnički težak, ali zahtijeva dobru fizičku kondiciju, dovoljno vode i prikladnu obuću. Tijekom ljeta preporučuje se polazak u ranim jutarnjim satima jer na većem dijelu staze nema mnogo hlada.

Malo Grablje – selo koje je umrlo, ali nije nestalo

Na zapadnom dijelu Hvara, svega nekoliko kilometara od Grada Hvara i uvale Milna, nalazi se Malo Grablje – napušteno kameno selo koje danas privlači više posjetitelja nego u vrijeme kada je u njemu živjelo više od stotinu stanovnika.

Prve kuće izgrađene su još u 16. stoljeću, a selo je stoljećima živjelo od vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja lavande i stočarstva. Kao i mnoga druga mjesta na Hvaru, početkom 20. stoljeća pogodila ga je kombinacija filoksere, gospodarske krize i iseljavanja. Stanovnici su se postupno preselili prema obali, uglavnom u Milnu i Grad Hvar, a posljednji stalni stanovnici napustili su selo tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Danas kroz Malo Grablje nećete čuti automobile ni dječju igru. Umjesto toga dočekat će vas kamene kuće obrasle bršljanom, uske kale, stari bunari i suhozidi koji pričaju priču o nekadašnjem životu na otoku.

Za razliku od mnogih "napuštenih sela" koja su danas pretvorena u turističke kulise, Malo Grablje zadržalo je velik dio svoje autentičnosti. Većina kuća nije obnovljena, zbog čega šetnja ostavlja snažan dojam, ali upravo zato treba biti oprezan i ne ulaziti u objekte koji nisu uređeni ili označeni za posjet.

Do sela vodi asfaltirana cesta iz smjera Milne, a u njegovu središtu nalazi se Konoba Stori Komin, jedan od najpoznatijih restorana na Hvaru. Smještena u obnovljenoj kamenoj kući, konoba njeguje tradicionalnu otočnu kuhinju i jedno je od rijetkih mjesta gdje se večera poslužuje u gotovo potpuno autentičnom ambijentu starog hvarskog sela.

Na jelovniku se nalaze janjetina i teletina ispod peke, domaći kruh, kozji sir, hobotnica, svježa riba i lokalna vina. Tijekom glavne sezone rezervacija je gotovo obavezna jer broj stolova nije velik, a interes gostiju jest.

Gdinj – Hvar kakav je bio prije masovnog turizma

Na krajnjem istočnom dijelu otoka, tridesetak kilometara od Jelse i gotovo sat vremena vožnje od Grada Hvara, nalazi se Gdinj – mjesto koje mnogi posjetitelji otkriju tek pri drugom ili trećem dolasku na otok. Oni koji su najbolje istražili Hvar prije dolaska, oni imaju malo drugačiji pristup jer na vrijeme znaju što se može očekivati od Gdinja i sela na tom dijelu Hvara kojeg domaći ljudi zovu Plame.

Za razliku od najpoznatijih turističkih središta, Gdinj nije izgrađen uz more. Selo se nalazi na blagoj uzvisini, okruženo maslinicima, vinogradima, borovim šumama i aromatičnim mediteranskim biljem. Upravo zato ovdje ćete doživjeti Hvar kakav je desetljećima izgledao prije razvoja modernog turizma, no nažalost sa sve više zapuštene zemlje.

Jedna od obitelji koja se svojim radom zalaže da zemlja bude zadovoljna kao i u doba naših djedova je i naša, obitelj Čurin. Osim što se borimo da zemlji bude dobro, trudimo se da i onima na zemlji bude barem jednako tako. Najbolji način za direktno iskusiti plodove zemlje iz Gdinja i osjetiti blagodati opuštanja u botaničkom vrtu je posjetiti nas u FjoriFora.

I ne, nemojte misliti da je Gdinj daleko daleko iza 9 sela. Mjesto jest udaljeno od poznatih gradova na Hvaru, ali upravo mu to i daje čar…

Jedna od najvećih prednosti Gdinja njegov je položaj. Iz sela se za desetak minuta može stići do nekih od najljepših plaža istočnog Hvara – Pokrivenika, Torca, Tvrdnog Doca, Rapka i Veprinove. Svaka od njih potpuno je drukčija, ali zajedničko im je kristalno čisto more i znatno manje gužve nego na zapadnom dijelu otoka.

Autohtoni proizvodi otoka Hvara

Gušt je okusiti ljeto na Hvaru. Ali što kada vam želja za hvarskim ljetom dođe zimi dok ste u uredu ili gledate kroz prozor dnevnog boravka kako vam kiša prlja prozore? Onda zavirite u svoj ormarić u kojem se nalaze slatkiši za odrasle i tamo pronađete…

Maslinovo ulje koje osvaja svjetske nagrade

Istočni Hvar posljednjih je godina postao poznat i po vrhunskim maslinovim uljima.

Ako vas zanima kako nastaje jedno od najcjenjenijih hrvatskih ekstra djevičanskih maslinovih ulja, vrijedi posjetiti Olive House Seca u Gdinju. Posjet uključuje obilazak maslinika, upoznavanje procesa proizvodnje i stručno vođenu degustaciju različitih stilova maslinovog ulja.

Nedaleko odatle, u susjednom selu Bogomolje, nalazi se i Rajski Vrt Radojković, još jedan proizvođač nagrađivanih ekstra djevičanskih maslinovih ulja koji pokazuje koliko istočni Hvar postaje važna destinacija za ljubitelje vrhunske gastronomije.

Fjori Fôra Garden – mjesto na kojem ćete razumjeti zašto Hvar miriše baš tako

Ako postoji mjesto koje najbolje povezuje prirodu, tradiciju i suvremeni Hvar, onda je to Fjori Fôra Garden.

Smješten u Gdinju, daleko od najvećih turističkih gužvi, ovaj botanički vrt nije zamišljen kao klasična turistička atrakcija, nego kao prostor u kojem posjetitelji mogu upoznati biljke koje stoljećima oblikuju identitet otoka.

Na površini vrta raste više od 80 vrsta samoniklog i kultiviranog mediteranskog bilja. Lavanda, lavandin, smilje, kadulja, ružmarin, mirta, planika, vrijes, komorač i brojne druge vrste ovdje nisu posađene samo zbog ljepote. Svaka ima svoju priču, svoju tradicionalnu primjenu i svoje mjesto u otočnoj svakodnevici.

Obilasci se održavaju uz stručno vodstvo pa ćete saznati kako razlikovati pravu lavandu od lavandina, zašto hvarska kadulja ima tako intenzivan miris, kako se proizvode eterična ulja i hidrolati te na koji način biljke utječu na okus meda, vina i maslinova ulja.

Za razliku od muzeja, ovdje biljke možete dodirnuti, pomirisati i doživjeti svim osjetilima. Ovdje vas potičemo da dotaknete eksponate, a naše proizvode – od začina preko čajeva do kozmetike protiv starenja – možete i ponijeti sa sobom.

Hvarska vina – više od plavca malog

Iako je plavac mali najpoznatije vino Hvara, on je tek dio otočne vinske priče.

Na Hvaru se uzgaja nekoliko autohtonih sorti koje nećete pronaći gotovo nigdje drugdje u svijetu. Najpoznatije su plavac mali, bogdanuša, pošip i prč, a svaka predstavlja drukčiji karakter otoka.

Plavac mali uspijeva na strmim južnim padinama između Svete Nedjelje, Ivan Dolca i Zavale. Od njega nastaju snažna crna vina bogate strukture, izraženih aroma tamnog bobičastog voća, suhih smokava, mediteranskog bilja i začina.

Bogdanuša je autohtona bijela sorta Hvara koja se tradicionalno uzgaja oko Jelse i Staroga Grada. Laganija je, svježija i elegantnija od plavca, s aromama citrusa, bijelog cvijeća i mediteranskog bilja te se odlično slaže s ribom i plodovima mora.

Pošip, iako izvorno potječe s Korčule, već desetljećima daje izvrsne rezultate i na Hvaru. Punijeg je tijela od bogdanuše, s aromama marelice, breskve i zrelih citrusa te je izvrstan izbor uz gregadu, školjke i bijelu ribu.

Posebnu pažnju zaslužuje prč, rijetka autohtona sorta koja se uzgaja na Hvaru. Nekada je bila gotovo zaboravljena, no Vjekoslav Vujnović je prije 30 godina spasio i od tada gradio brend. Sada je prč jedno od najcjenjenijih bijelih vina na Hvaru, a Prč Vujnović jedna je od legendarnih etiketa. Prč je imao i svoj festival, Prčijada,

Ako želite upoznati hvarska vina ondje gdje nastaju, preporučujemo posjet nekim od najboljih otočnih vinarija. U Jelsi se nalaze Vina Tomić i Vinarija Duboković, u Vrboskoj je Carić, Braća Plančić u Vrbanju, Zlatan Otok u Svetoj Nedjelji, a u Svirču je Bell'Iakov.

Posljednjih godina hvarska vina postižu sve veći međunarodni uspjeh. Posebno se istaknula vinarija Marijan iz Pitava, čije je vino Plaža Plavac 2021 uvršteno među 50 najboljih vina svijeta na najvećem svjetskom vinskom natjecanju Decanter World Wine Awards 2026 – priznanje Best in Show osvojilo je svega 50 vina među gotovo 17.000 prijavljenih uzoraka iz cijelog svijeta. Cijeli popis možete pogledati na službenoj Decanter Best in Show Top 50 listi.

Starogrojski paprenjok – slastica starija od turizma na Hvaru

Starogrojski paprenjok jedan je od rijetkih hvarskih proizvoda čija se povijest može pratiti najmanje do 16. stoljeća.

Hvarski plemić i pjesnik Petar Hektorović spominje paprenjoke u djelu Ribanje i ribarsko prigovaranje iz 1556. godine, u kojem opisuje što su on i njegovi ribari ponijeli na trodnevno putovanje morem. Među vinom, sirom, voćem i drugim namirnicama nalazili su se i paprenjoci.

Unatoč imenu, u tradicionalnom starogrojskom paprenjoku nema papra u današnjem smislu riječi. Naziv se povezuje s riječju papor, starim zajedničkim nazivom za aromatične i tada dragocjene začine koji su na Hvar stizali trgovačkim putovima. Glavni sastojci su med, brašno, prošek ili vino, maslinovo ulje i mješavina začina.

Paprenjoci se oblikuju ručno, najčešće u motive cvijeća, srca, riba, amfora, konja ili drugih simbola povezanih sa Starim Gradom i otočnim životom. Tradicionalno su se pripremali za vjenčanja, blagdane i druge važne obiteljske događaje, ali su se nosili i na duga putovanja jer mogu dugo stajati.

Njihova tekstura mijenja se ovisno o vlazi u zraku. Za juga omekšaju, dok za suha vremena i bure postanu tvrđi, zbog čega su ih otočani u šali nazivali prirodnim barometrom.

Umijeće njihove pripreme danas je zaštićeno kao hrvatsko kulturno dobro, a autentičan paprenjok najbolje je potražiti upravo u Starome Gradu, najlakše ih je pronaći u pekari Tepić na tržnici.

Divlje šparoge – proljetna delicija koju treba zaslužiti

Dolazite li na Hvar u ožujku ili travnju imate priliku upustiti se u jedan od najpopularnijih proljetnih hobija u Dalmaciji, branje divljih šparoga.

Divlje šparoge su tanje, tamnije, gorče, i intenzivnijeg okusa od uzgojenih šparoga iz trgovine. Najčešće se kratko kuhaju ili pirjaju te poslužuju s jajima, domaćim pršutom, tjesteninom ili kao jednostavna salata začinjena maslinovim uljem i vinskim octom.

Branje šparoga dio je proljetnog otočnog rituala. Potrebno je dobro oko jer se mladi izdanci skrivaju među trnovitim grmovima i prošlogodišnjom vegetacijom. Tko ih ne zna tražiti, često pola sata gleda izravno u njih, a ne vidi nijednu.

Savjeti za branje šparoga… Nemojte pogledom tražiti izdanak šparoge već bodljikavi grmić jer ga je mnogo lakše uočiti. Kada nađete grm, priđite mu i obično iz sredine raste novi izdanak. Savjet za očuvanje prirode i osiguravanje da i idućih godina bude šparoga je da ne uberete sve izdanke s iste biljke jer će se oni koji prežive pretvoriti u novu granu grma i idućih godina davati još izdanaka. Uvijek nosite zatvorene cipele kada idete brati šparoge i nosite štap kojim možete s veće udaljenosti razgrnuti grmić i provjeriti spava li zmija u njemu. Zvuči strašnije nego je, nemojte da vas potencijalni susret sa zmijama spriječi od toga da uživate u prirodi i uberete si zdrav ručak.

Janjetina, kozletina i otočno bilje

Iako se Hvar najčešće povezuje s ribom, tradicionalna otočna kuhinja uključuje i janjetinu te kozletinu.

Najčešće se pripremaju ispod peke, pečeni s krumpirom, lukom i maslinovim uljem. Meso se začinjava jednostavno, obično solju, češnjakom, ružmarinom ili kaduljom, jer je cilj naglasiti okus, a ne prikriti ga.

Kadulja posebno dobro pristaje uz janjetinu, ali je vrlo intenzivna pa je dovoljno prstohvat suhih smrvljenih listova. Organska kadulja Fjori Fôra namijenjena je upravo jelima od janjetine, peradi, tjestenine i jaja.

Najautentičnija iskustva takve kuhinje uglavnom se ne nalaze na glavnim rivama, nego u konobama u unutrašnjosti otoka. Janjetine ima po otoku, peka u restoranu Stori Komin u Malom Grablju je poznata po Hvaru. U Dolu, jedinom mjestu na Hvaru koje nema niti jednu pripadajuću uvalu, možete probati i kozletinu ispod peke ako posjetite restoran Kokot. Preporučamo da prvo provjerite imaju li kozletinu jer svoje meso uzgajaju sami pa je broj kozlića ograničen.

Smokve, bademi i prošek

Krajem ljeta na Hvaru dozrijevaju smokve, koje se jedu svježe, suše na suncu ili prerađuju u pekmeze i kolače.

Suhe smokve nekada su bile važna zimska hrana jer su se mogle dugo čuvati i pružale su mnogo energije. Često se poslužuju s bademima, orasima, kozjim sirom ili čašicom prošeka.

Prošek je tradicionalno dalmatinsko desertno vino proizvedeno od prosušenog grožđa. Ne treba ga miješati s talijanskim proseccoom, koji je pjenušavo vino i s prošekom nema gotovo ništa zajedničko osim donekle sličnog imena.

Na Hvaru se prošek pije uz suhe kolače, paprenjoke, smokve i bruštulone umendule (ušećereni bademi), ali se u manjim količinama koristi i u pripremi jela. Recimo lupari (priljepci) kuhani u bijelom ili narančastom vinu s malo prošeka su jedno od jednostavnijih jela za napraviti, a zahvaljujući slanosti i umami okusu koji puste priljepci, jelo može podnijeti šećer iz prošeka. To je jelo sirotinjska spiza koja bi u resotranima koštala kao svetog Petra kajgana jer da bi restoran mogao posluživati priljepke (i da bi oni stvarno bili dobri i raznoliki), netko bi ih morao svaki dan ići kupiti. Zato ih nećete često ili uopće naći na jelovnicima resotrana, ali možete na njih gledati kao na šparoge iz mora – ukusna, zdrava hrana za koju se treba malo protegnuti noge.

Ako tražite spoj mesa i prošeka, restoran Jurin Podrum u Starom Gradu služi vepra kuhanog u prošeku i ružmarinu.

Hvar se najbolje kuša polako

Otočna gastronomija nije samo popis jela koja treba prekrižiti tijekom godišnjeg odmora.

Mediteranska prehrana uključuje uzgoj hrane, berbu, ribarenje, preradu namirnica, čuvanje recepata i, prije svega, zajedničko sjedenje za stolom. Upravo zato UNESCO naglašava da je riječ o načinu života, a ne samo o jelovniku.

Jedan dan možete kušati vino u Pitvama, drugi maslinovo ulje u Bogomolju, treći med u Brusju, a zatim u vrtu Fjori Fôra upoznati biljke koje povezuju sve te proizvode.

Začine koje ste mirisali uz suhozide i plaže možete pronaći i u web-trgovini Fjori Fôra, među pojedinačnim organskim začinima, mješavinama za ribu, meso i krumpir te poklon-paketima.

Jer iako se Hvar djelomično može razgledati automobilom za jedan dan, da biste ga stvarno kušali, treba vam ipak malo više vremena.

Što ponijeti kući s Hvara

Nakon nekoliko dana provedenih na otoku većina se posjetitelja suoči s istim pitanjem – što ponijeti kući kao uspomenu?

Magnet za hladnjak i razglednica uvijek su opcija, ali Hvar nudi mnogo zanimljivije suvenire. Najbolji među njima nisu proizvedeni u velikim tvornicama niti su napravljeni samo za turiste. Oni nastaju upravo od onoga po čemu je otok poznat stoljećima – maslina, vinove loze, aromatičnog bilja, meda i kamena.

Eterična ulja i prirodna kozmetika

Lavanda je možda najpoznatiji simbol Hvara, ali nije jedina biljka koja uspijeva na otoku.

Smilje, kadulja, ružmarin, mirta, planika, bušin i desetci drugih samoniklih vrsta stoljećima su dio otočnog života. Od njih se danas proizvode eterična ulja, hidrolati, prirodni sapuni, kreme, balzami i druga kozmetika.

Ako želite kupiti proizvode čije podrijetlo poznajete, vrijedi posjetiti Fjori Fôru u Gdinju. Ondje možete obići botanički vrt, upoznati biljke od kojih proizvodi nastaju te kupiti eterična ulja, hidrolate i prirodnu kozmetiku proizvedenu na Hvaru.

Začini koji mirišu na Hvar

Jedan od najjednostavnijih načina da dio Hvara ponesete kući jest kroz kuhanje.

Ružmarin, kadulja, origano, lovor i druge mediteranske biljke mijenjaju okus ribe, mesa, povrća i tjestenine već u vrlo malim količinama.

Fjori Fôra proizvodi organske začine i začinske mješavine inspirirane otočnom kuhinjom, pa ćete kod kuće moći pripremiti jela koja će vas podsjećati na odmor na Hvaru. Posebno su popularne mješavine za ribu, krumpir i meso.

Maslinovo ulje

Dobro ekstra djevičansko maslinovo ulje jedan je od najvrjednijih proizvoda koje možete ponijeti s Hvara.

Brojni otočni proizvođači posljednjih godina osvajaju zlatne medalje na međunarodnim natjecanjima, a mnogi prodaju ulje izravno na svojim gospodarstvima.

Ako imate vremena, preporučujemo da ulje ne kupujete naslijepo u trgovini, nego da posjetite proizvođača, kušate nekoliko različitih ulja i razgovarate s ljudima koji ih proizvode. Tako ćete mnogo bolje razumjeti razlike između blagih, voćnih i intenzivnijih ulja. U blizini Fjori Fjora botaničkog vrta i prodajnog mjesta nalazi se Seca Olive House, a u susjednom Bogomolju je Rajski vrt Radojković. Ako ste na centralnom dijelu otoka, uljara Božić u Svirču je mjesto koje se vrijedi posjetit.

Hvarska vina

Boca vina odličan suvenir jer u sebi nosi priču o mjestu iz kojeg dolazi.

Plavac mali, bogdanuša, pošip i prč danas se mogu kupiti izravno u brojnim otočnim vinarijama, gdje ćete često pronaći etikete koje se uopće ne izvoze.

Osim što ćete kući ponijeti izvrsno vino, kupnjom izravno od vinara podupirete male obiteljske proizvođače koji generacijama održavaju hvarske vinograde. U gotovo svakom mjestu na otoku postoji profesionalna vinarija, a ako takve nekim čudom nema, možete biti sigurni da, gdje god ste na otoku Hvaru, oko vas ima vina. Samo pokucajte na vrata neke stare kuće koja vam djeluje kao da u njoj žive neka nona i dide. Pitaje ih imaju li vina za prodaju, ako imaju, bingo! Ako nemaju, uputit će vas nekome tko prodaje vino na Hvaru.

Naravno, tu su i veće vinarije koje su poznati brendovi na razini Hrvatske kao što su Zlatan Otok, Tomić i Duboković, a čvrste brendove čija će se vina također piti generacijama grade i Carić, Bell’lakov, Braća Pavičić i Tonći Marjan.

Često postavljana pitanja o Hvaru

Koliko dana ostati na Hvaru?

Jedno od najčešćih pitanja koje dobivaju lokalni domaćini glasi: koliko je dana dovoljno za Hvar?

Odgovor ovisi o tome što želite doživjeti.

Ako planirate obići samo Grad Hvar i Paklene otoke, dva do tri dana mogu biti dovoljna. Za plaže, jednodnevni izlet na istočni dio otoka i nekoliko restorana preporučujemo najmanje četiri do pet dana.

Želite li upoznati cijeli otok – Stari Grad, Starogradsko polje, Vrbosku, Jelsu, Humac, Grapčevu špilju, Svetog Nikolu, Gdinj, Pokrivenik, Brusje i Malo Grablje – računajte na sedam dana. Tek tada ćete imati dovoljno vremena da istražujete bez žurbe.

Ako ste ljubitelj vina, gastronomije, planinarenja ili fotografije, ni tjedan dana neće biti previše.

Hvar nije destinacija koju treba "odraditi". To je otok koji najbolje funkcionira kada usporite.

Možda ćete jedno jutro provesti na plaži, poslijepodne kušati vino u Pitvama, navečer večerati u Malom Grablju, a sutradan šetati kroz Starogradsko polje ili učiti o samoniklom bilju u Fjori Fôri.

Upravo u tome leži najveća vrijednost Hvara. Nije riječ o otoku koji nudi jednu veliku atrakciju, nego stotine malih iskustava koja zajedno stvaraju odmor kojeg ćete se dugo sjećati.

Je li Hvar skup?

Hvar ima reputaciju jedne od skupljih hrvatskih destinacija, ali stvarnost je nešto drukčija.

Grad Hvar, posebno tijekom srpnja i kolovoza, doista ima luksuzne restorane, beach clubove i hotele čije su cijene među najvišima u Hrvatskoj. Međutim, već desetak minuta vožnje dalje cijene su često osjetno niže. Jelsa, Vrboska, Stari Grad, Gdinj i druga mjesta nude odličan omjer kvalitete i cijene, bilo da tražite smještaj, restoran ili plažu.

Koliko će vas odmor koštati ponajviše ovisi o načinu putovanja. Netko tko odsjedne u apartmanu i većinu dana provodi na plažama ili planinarskim stazama potrošit će višestruko manje od gosta koji boravi u luksuznoj vili, svakodnevno večera u restoranima i unajmljuje privatni brod.

*Procjena uključuje smještaj za dvije osobe, hranu, piće i uobičajene dnevne aktivnosti, ali ne uključuje dolazak na Hvar (trajekt ili katamaran).

Važno je naglasiti da Hvar može biti i vrlo pristupačna destinacija. Ako odsjednete u apartmanu u Jelsi, Starome Gradu, Vrboskoj ili Gdinju, dio obroka pripremate sami, a dane provodite istražujući plaže, planinarske staze i povijesne znamenitosti, dnevni troškovi mogu biti usporedivi s mnogim drugim hrvatskim destinacijama.

S druge strane, luksuzne vile, privatni izleti brodom, degustacijski meniji u vrhunskim restoranima i concierge usluge mogu Hvar pretvoriti u jednu od najekskluzivnijih destinacija na Mediteranu.

Upravo je ta raznolikost jedna od najvećih prednosti otoka. Bez obzira putujete li s ograničenim budžetom ili tražite vrhunski luksuz, Hvar nudi iskustva koja se mogu prilagoditi gotovo svakom načinu putovanja.

Može li se Hvar obići bez automobila?

Može, ali automobil ili skuter pružit će vam mnogo veću slobodu.

Autobusne linije dobro povezuju Grad Hvar, Stari Grad, Jelsu i Sućuraj, no ako želite posjetiti mjesta poput Humca, Grapčeve špilje, Pokrivenika, Malog Grablja ili Fjori Fôre, vlastiti prijevoz znatno će vam olakšati planiranje.

Za goste koji vole aktivan odmor dobra su opcija i bicikli, posebno za istraživanje Starogradskog polja, Vrboske i okolice Jelse.

Kada cvate lavanda na Hvaru?

Lavanda obično počinje cvjetati tijekom lipnja, dok je vrhunac cvatnje najčešće krajem lipnja i tijekom prve polovice srpnja.

Točan termin ovisi o količini kiše, temperaturama i položaju polja. Ako dolazite isključivo zbog lavande, kraj lipnja obično pruža najveću vjerojatnost da ćete zateći polja u punom cvatu.

Važno je znati da danas na Hvaru ima znatno manje polja lavande nego sredinom prošlog stoljeća. Zato je Fjori Fôra Garden jedno od najboljih mjesta za upoznavanje lavande i drugih mediteranskih biljaka tijekom cijele sezone, bez obzira na vrijeme cvatnje.

Koja je najljepša plaža na Hvaru?

Ne postoji jedan točan odgovor.

Dubovica je najpoznatija, Pokrivenik među najljepšima za kupanje, Mlaska i Grebišće odlične su za obitelji, Palmižana i Mlini idealni su za jednodnevni izlet, dok će ljubitelji mira najviše uživati u Smokvini, Malom Zaraću ili skrivenim uvalama oko Gdinja.

Najbolja plaža ovisi o tome tražite li restorane, sadržaje, mir, snorkeling ili jednostavno mjesto na kojem ćete provesti cijeli dan.

Koliko unaprijed treba rezervirati smještaj?

Ako planirate putovati u srpnju ili kolovozu, preporučujemo rezervaciju nekoliko mjeseci unaprijed, posebno ako tražite vilu ili kuću za odmor.

U predsezoni i posezoni izbor je znatno veći, a cijene su često osjetno povoljnije.

Je li Hvar dobar izbor za obitelji?

Apsolutno.

Iako se Grad Hvar često povezuje s noćnim životom, velik dio otoka idealan je za obiteljski odmor. Mina, Grebišće, Mlaska i Soline nude odlične uvjete za djecu, dok Humac, Starogradsko polje, Grapčeva špilja i Fjori Fôra pružaju sadržaje koji će zanimati i odrasle i najmlađe.

Hvar je puno više od ljetne razglednice

Većina ljudi prvi put dođe na Hvar zbog fotografija plavog mora, kamenih ulica ili polja lavande.

Ali ono zbog čega se vraćaju teško stane u jednu fotografiju.

To su jutra provedena na gotovo praznoj plaži, večeri u malim konobama, razgovori s vinarima, miris kadulje uz kamene suhozide, šetnja kroz Starogradsko polje, pogled sa Svetog Nikole i osjećaj da na otoku vrijeme teče malo sporije nego drugdje.

Hvar nije destinacija koju treba obići što brže.

Najljepše ga je upoznavati polako – mjesto po mjesto, plažu po plažu, čašu vina po čašu vina i miris po miris.

Ako tijekom svog putovanja želite upoznati upravo taj manje poznati Hvar, svakako posjetite Fjori Fôru. Botanički vrt, proizvodi od otočnog bilja i priče o biljkama koje stoljećima oblikuju život na otoku pomoći će vam da Hvar ne doživite samo očima, nego svim osjetilima.

I možda ćete upravo tada shvatiti ono što otočani odavno znaju – Hvar nije najljepši zbog jedne plaže, jednog restorana ili jednog zalaska sunca.

Najljepši je zbog načina na koji sve to zajedno postaje iskustvo kojem se želite vratiti.